SJEĆANJE NA HAJRUDINA HAJRU GROMILIĆA I PROMOCIJU ŠAHOVSKE PARTIJE ŽIVOTA
Ove godine obilježava se četiri godine od odlaska na ‘veliki odmor’ Hajre Gromilića.
Preminuo je 17. svibnja/maja 2020.
.
Milan Đuran, dugogodišnji prijatelj i drug Hajre, napisao je tada:
Bio je prijatelj svih ljudi: sjajan prosvjetni radnik, novinar, pisac, planinar, erudit, ljubitelj prirode i prije svega dobar čovjek. Da mogu, odnio bih buket runolista na njegov grob na Troglavu.
.
Sofija Brko: Učitelj mog muža, vrijedan čovjek, škola i okolina škole cvjetaju. A sada, katastrofa, sve zapušteno.
.
Hajro je posjedovao mnoge talente, o kojima bi se moglo detaljnije govoriti. Ali ovdje ću se usredotočiti samo na jedan.
.
Hajrudin Hajro Gromilić je bio autor izvrsnih novinarskih reportaža. Napisao je mnoge od njih, a veći broj je objavljen u knjizi Šahovska partija života. Na promociji te knjige (prije 12-13 godina)
imao sam ulogu moderatora i evo što sam tada zabilježio/rekao:
Hajrudin Hajro Gromilić.
Po imenu je hair, dobro, sreća; po prezimenu gromila, gromada; po profesiji učitelj; po zanimanju novinar i planinar…
Spada u red ljudi kojima niti trenutak odmora nije poznat.
Hoda i istražuje, susreće ljude i razgovara s njima, fotografira i citira, pamti i bilježi.
Ima dar za ljude, poznaje ljude.
Rođen je 16. lipnja 1935. godine u Krasuljama kod Ključa. Obrazovanje je završio u Banjoj Luci, gdje je s 16 godina i dva dana diplomirao na Učiteljskoj školi i tada bio najmlađi diplomirani učitelj na svijetu.
.
Kao učitelj, službu je obavljao u selima oko Drvara, Bosanskog Grahova i Livna.
Više od 40 godina surađivao je s različitim novinama i časopisima, najprije kao fotoreporter, a zatim kao autor članaka.
.
Dugogodišnji dopisnik Oslobođenja od kraja 1996. godine, izvještavao je iz različitih dijelova BiH, pa čak i iz inozemstva.
Od 1997. do kraja 2009. napisao je preko 300 reportaža. Većina je objavljena u Oslobođenju, dok je manji broj objavljen u Preporodu i Glasu antifašista.
.
Neki od tih tekstova su bili objavljeni u Oslobođenju pod naslovima Priče o poznatim Livnjacima i Do pakla i nazad (koji nisu uključeni u ovaj odabir). Na temelju Hajrinih reportaža, snimljeno je nekoliko zapaženih dokumentarnih filmova, televizijskih priča i izvještaja.
.
Uživa u pčelarstvu, strastveno se bavi planinarenjem. Jedan od osnivača Planinarskog društva “Cincar” iz Livna.
.
Iz bogate biografije Hajre Gromilića izdvojio sam samo ovo. O njegovom djelu slijede recenzije novinara i komentatora Gojka Berića i Ahmeta Burića. Evo njihovog stručnog i kompetentnog mišljenja o Hajrinom radu.
.
Gojko Berić:
Hajro nije profesionalni novinar, nije prošao školu novinarstva, niti je radio u redakciji. On je samouki reporter. Kao što je odrastao s prirodom i njenim ljudima, Hajro pišući ove reportaže zadržava svoju autentičnost kao pisac. Prati ono što vidi i osjeća srcem. Hajro posjeduje ključne osobine svakog reportera – radoznalost. Zbog toga ima izvanredan osjećaj za detalje (Nakon dugog hoda, naiđe na ostatke velikih kuća i gospodarskih objekata izgrađenih od prekrasnih klesanih kamena. Na jednoj manjoj kući crveni krov puši dimom iz dimnjaka.). Opisujući putovanje do sela ili zaseoka, Hajro nam precizno prikazuje kako stići tamo i koliko je udaljeno od početne točke.
.
Čitajući njegove reportaže, upoznajemo mnoge likove koji nisu u fokusu medijskog interesa, ljude čije su priče ponekad nevjerojatne. Njegovi junaci su radnici u šumi, pastiri, lovci, učitelji, vozači, poštari, mudri starci koji žive svoje posljednje godine, stari emigranti koji se vraćaju sa dalekih kontinenata, ratni veterani, izbjeglice koje se vraćaju na svoja spaljena sela, avanturisti i beskućnici… Gdje god da ide, čak i u nemilosrdnim planinama, Hajro susreće ljude dobrog srca.
.
Ahmet Burić:
Hajrine priče se prije svega odnose na ljude. Na Žuću iz Zagorja koji je ratna nedaća dovela u Bosnu i Hercegovinu i odveo ga, ostavljajući harmoniku, o Boži Australcu koji sam za sebe kaže da je most dug 24 tisuće kilometara, o Snježani i njezinoj posvojenoj majci Ajši, koju su spasili snijeg i ona, Ajša, o Stipi koji je morao napustiti školu zbog stoke, ali redovno čita Balzaka, Gogolja, Dostojevskog, o tisućama poznatih i nepoznatih koji su posvetili svoj život pejzažu ispod Kupresa za kojim žalim svaki put kad prođem pored toga mjesta jer veliki redatelj Jim Jarmusch nikada nije bio tamo, jer bi, uvjeren sam, snimio nezaboravan kadar u snovima nekog od svojih likova. Sigurno bi snimio i Hajru koji, suočavajući se s vremenima i prolazeći kroz njih, ostavlja jedinstveni zapis o ovom Usamljenom planetu, da se poslužim nazivom biblioteke najboljih vodiča po svijetu, od Kamčatke do Vatrene zemlje.
.
Hajro Gromilić je globalna, svjetska pojava, što potvrđuje onu starogrčku izreku da što si lokalniji, to si univerzalan. On kroz vrijeme prolazi s veličanstvom i upisuje ga u svoje tekstove.
***
Na promociji su govorili Ale Kamber i Mahmud Latifić.
.
Oni su također svjedočili stvaranju pojedinih reportaža, zajedno s Hajrom odlazili su do likova/junaka ili pratili tragove njegovih reportaža i obrađivali ih na svoj način.
.
Na kraju ovog teksta donosim reportažu Hajre Gromilića “Faraon i konj”. Odlučio sam se za nju i zbog još jednog dragog i velikog čovjeka, umjetnika koji zna dahom oživjeti kamen… Riječ je o Stipi Perkoviću, izvanrednom talentu koji se neumorno bavi različitim umjetničkim disciplinama. I moćnom. Nije slučajno dobio nadimak Faraon.
.
Faraon i konj
Unatoč svojim 78 godinama, Stipo Perković iz livanjskog sela Glavice je i dalje kreativan… Zovu ga livanjski Faraon zbog svojeg boravka u Egiptu, gdje je stekao ljubav prema egipatskoj kulturi, posebno arhitekturi. Posebno su ga očarale piramide i lavovi kipovi. Različite elemente egipatske arhitekture inkorporirao je u svoju kuću, kao i u mnoge zgrade, crkve, kapele, grobnice… koje je sam izgradio u Livanjskoj županiji, Hercegovini, Dalmaciji…
.
Tko je zapravo Stipo Perković?
Stipo Perković je čudesni, samouki graditelj, arhitekt, kipar, slikar, inovator… U svakom slučaju – neobičan čovjek. Iako ima završena samo tri razreda osnovne škole, izuzetno dobro poznaje ruske klasike, brojne nobelovce, pjesnike, šahiste, slikare…
.
O njemu su napisani brojni novinski članci (od autora su
Izvor: ( relax-portal.info / Mostarski.info )
Izvor: ( relax-portal.info / Mostarski.info )
