Nad selom, sjeverno i zapadno su strmi odsjeci Raduše. Zovu se Strana,a u njoj su Kuke i Kindalji.
Ispod sela su blage strane i dolovi.Kuće su na mjestima: Trzan(na Trzni), Donje selo, Bulići, Šarci, Ćuci, Franjići, Beškeri, Majčići, Poljane, i Nikolići.
Glavna voda je Bilo na sredini sela
Ostale vode su: Paćevo, Vodica i Studenac u selu i Borak u šumi nad selom. Njive su većinom ispod sela: Pustuji, Zenikova Glavica, Poljane, Dužice, Biluša, Selišća, Urije, Bare, Bruše, Drine, Usov, Konjin Dolac, Turjakovica, Lužine, Kamenice, Muraj, Trnovci, Klisura, Ust.
Ispaša je po strani nad selom: to je mera. Iznad Rumboka je Vis Gradina i na njoj kraj puta Zahum, jedna gromila.
Ima više starih grobova. Jedan stećak je sasvim na dnu sela. Iznad kuće F. Džolana je mjesto Mašat. Tu su dva stećka: jedan oboren sa spiralnim ornamentima a drugi dalje u njivi također prevaljen. Tu su kako se veli kopani „Grcovi“.Jedan stećak je oko 50 m niže groblja, a kod kuće Jerka Zečevića je jedan stećak od rđava kamena namješten sada kao početak ograde.
Stećak je na sljeme, ukrašen rozetama, užetom i i jednom zvijezdom
Na sjevernoj strani su dva polja odjeljena užetom. U jednom se jedva razaznaje konjanik i nad njim polumjesec i zvjezda(rozeta) a u drugom polju su u svakom uglu po jedna rozeta osmokraka a u sredini neki čudan lik.
Ornamentovana je i južna strana ali se vidi samo jedna zvijezda, jer je tu na stećak naslonjen koš. Na istočnoj strani očuvan je samo dio rozete. Jedan stećak u starom muslimanskom groblju kod Biloga, a bilo ih je više pa su polupani.
Niže tog groblja a kod kuće Selima Čolića je jedan velik ravan stećak čija je gornja površina ornamentovana: tu je postavljen jelen od četiri godine i dvoje mladih. Iznad jelena polumjesec. Odozgo s lijeve strane i desne strane, neki spiralni ornament. Stećak je velik 132x95cm.
Na Breščiću kod kuće Jakovljevića je neko staro groblje: nema stećaka nego se nalaze grobovi i kosturi u pločama
Selo je mnogo stradalo od kuge. Muslimanu Deminiću, kako je vrho, ostala hrpa na guvnu, svi su pomrli.
Djed Džolana bio je star i razbolio se od kuge. Zaželio da vidi djecu i čobane u Ibraimovu Docu. Izišao na brijeg, dozvao ih, zaplakao i oprostio se od njih, pa se vratio u polje i umro, a oni po njegovom uputstvu zapalili slame gdje je on sjedio. Oni koji su prekužili kukom su vukli mrtve u groblje.
Pomor je bio toliki da poslije kuge za 20 godina nitko nije izišao na Zahum
Od kuge se bježalo u pećine Ovčiju peć. Nekada je u selu bilo mnogo više muslimana nego katolika. Sada je obrnuto .Neko staro muslimansko groblje bilo je na Trzni i drugo ispod Mašata.
Ono prvo se više i ne poznaje. Jedan starinski muslimanski nadgrobni kamen stoji kraj kuće Jerka Zečevića pod katoličkim grobljem. Uklopljen je u ogradu, visok nad zemljom oko 170 cm a djelomično ornamentovan.
U selu Majčićima bili su Muslimani Majčići. Izvan sela ima sedam raštrkanih zidina i nezna se tko je tu stajao.Naselje je veoma raštrkano: Ima 12 muslimanskih i 110 katoličkih, svega 122 kuće. Katoličko groblje je pod Dužicom izvan sela a muslimansko oko vode Biloga.
Muslimani Bačvani imaju svoje posebno groblje do katoličkog.
Iznad sela je bila velika šuma,a nad njom livada sada golet i točila.
MUSLIMANI: Bačvani (3k)Njihov je „starjenik“ došao iz Duvna.—Džaferovića (3k) su došli u Rumboke kao spahije ali neznaju odakle. Pričaju kako je uz „fet“došlo sedam spahija od kojih su petorica ostala u Rumbocima a dvojica otišla na Orašac. Od starine se Džaferovići zovu i Bulići.Od toga su roda i Čolići(3k), prozvani tako po dedi koji je bio čolakast.
Čepalo (1k) zvali su se Durmiševići a još ranije Kovačići. Odavna su u selu a neznaju porijeklo Bajrić (1k) je došao s majkom iz Donjih Višnjana oko 1920. Ovde se oženio i ostao.
Đuliman(1k) je prešao iz Varvare 1923. na ženovinu. Zna se da su ranije boravili ovi muslimanski rodovi: Deminići ili Ajanićai(iselili se u Varvaru i u Sarajevo).— Ganići (izumrli), Majčići sada u Varvari.
KATOLICI: Milišić, velik starinački rod. Ogranci su Ivići (3k), Iličići (6k), Šarčevići ili Sandali (9k),
Ostojići (2k), Fofići (4k), Barabani (5k. sa 6 dom), Nikolići-Džolani (12k sa 14 dom), Franjići-Zelići(8k). Od Džolana su dvije porodice u Slavoniji. Već se uveliko uzimaju među sobom.
Zečevići (4k) i Žutići ( 6k) su jedan rodi starinci.—Beškeri (6k) starinci.—-Novak(1k). Rod je odavna samo na jednom muškom smatraju se starincima.—-Kovačevići (9k) s nadimkom Pelušići. Jedan ogranak se zovu Slomići. Od tog roda je i Ćulap (1k). Vjerojatno su starinci.
Petrovići (7k sa 9dom) su starinom iz Dalmacije. Bili su se najprije naselili na Gmićima, gdje ih i sada ima. U Rumbocima su od prije kuge. Zvali su se nekada i Jurići. Od toga su roda i Pivići (1k).—Kapčevići (1k) su došli davno iz Hercegovine..—–Lovrići (2k) su od Lovrića u Varvari.—-Kneževići (2k)su starinom iz Hercegovine Zovu se i Samardžićima jer je djed bio samardžija. Ranije su boravili u Gmićima i u Lapsunju,a u Rumboke su došli još za turskog vremena. Rod su im Kneževići u Poljima koji su došli iz Goranaca. Ima ih i u Žepču.
Vidakušić(1k) je došao u toku Prvog sv. rata jednoj udovici u kuću. Inače je rodom iz Proslapa .—-Ćurić(1k) je došao sa Gmića na ženistvo prije okupacije. Opširnije u opisu Gmića.—-Ćuk.—–Ćuci (4k) su starinom iz Kočerina u Hercegovini. Došao im je pradjed. Iz Rumboka su se selili i u druga mjesta te ih ima sada u Ripcima, Jaklićima i u Skoplju.
Ćurčići(1k) došao im je djed iz okolice Vrljike pa se stoga zovu Vrljičacima. Anđelići(1k) došao im je djed iz Hercegovine. Ima ih iseljenih u Podboru i Prozoru
Jakovljevići (4k). Neispitano.—-Baketarići (5k). Njihov predak je došao prije 1878. iz Lapsunja.—-Burečići(5k) po jednom saopćenju oni su doseljeni iz Duvna prije 1878. Rod su im Jurići u selu (4k) i u Varvari.—-Brkić(1k) došao iz Kopčića na ženistvo 1925.
U Bulićima je nekad bilo i Cigana
Zahum
To je negdašnja plnina sela Rumboka a sada i planina i selo. Zapadno je od Rumboka, a inače samo dio površi od 1200 m izdužen u pravcu Istok-Zapad.
Južnu granicu čine: Oštra Glava, Gurjevača, Česan, Umna Glava, a ispod njih je vrlo strm otsjek.
Sa sjevera su: Debela Glavica, Perac, Straže, Razvržđe, Kicelj, Varda, Suvo Klečje, Glavičice, Idovac, Nastinje, Pliševica ,koji čine okvir blagih strana
Žive vode nema nigdje nego lokve i čatrnje
Zirati se zovu: Čeprljače, Katunišće, Manješćek, Podak, Duga Dila, Bristovica, Više Bristovice, Pod Bristovicom, Brist, Dobrina, Poturov Dolac, Kurtino Vrilo, Rat, Napodnica, Zavozi, Javorak, a po Raduši su šume i ispaše: Prodojnica, Ravne, Marisovača, Katuni, Razvržđe, Govejarski Dolac, Dovarice,J ežovača i Brigovi.
Tu su oranice i kosnice. Sem što između Nastinja i Idovca i malo kod Razbržđa ima šume.
Strane pomenutih brda su gole i služe kao ispaše
Kuće su sve okvirom ravni ,vezane za doce(vrtače),pa i u docima,i po stranama manjih dolova. Mjesta na kojima su kuće zovu se: Petrovići, Šarčevići ili Sandali, Ibraimov Dolac, Čeprljače, Iličići ili Katunišće(drugo), Franjići, Ivići, Barabani, Beškeri, Umna Glava i Bačvani.
Selo je raštrkano. Samo ljeti borave na Zahumu: 2k Burečića, 2 Zelića, 8 Šarčevića, 2 Iličića, 7 Petrovića, 11 Džolana, 4 Fofića , 3 Barabana,1 Jakovljevića, 2 Kovačevića, 1 Bešker, 4 Baketarića,1 Ostojić, 3 Ivića, 1 Brkić, 2 Franjića, 1 Pivić, 3 Žutića,1 Vidakušić.
Neki od ovih ostavljaju čeljad i do zime ali ne zimuju uvijek ista lica..
Od Šarčevića 3 porodice zimuju u Lokvama ispod Konjdoca, a ljetuju na Zahumu, dok ostalih 5 zimuju u Rumbocima. Stalno i samostalno su naseljeni na Zahumu i nemaju stanja u Rumbocima: Franjići ili Tubić (1k), Ostojić (1k), Fofić(1k), Jakovljević (1k), Ivić(1k), Iličić (2k), Baketarić(1k), Šarčević-Sandal (1k).
O njihovom porijeklu v.u opisu Rumboka
Na D ugim dilima boravi po neki put Mijajlo Radić Srbin iz Gornjeg Vukovskog.
Svi koji imaju imanje i u Rumbocima zimi sve stjeraju dolje. Na Zahumu nema groblja nego mrtve snose u Rumboke.
Gledajući iz Rumboka. Zahum je za humovima, od kojih se jedan i zove UMNA GLAVA. I tako je postalo ime „ZAUM“.
Priča se da je nekada i iznad Ibrajimova Doca rađala pšenica, a unaokolo bila šuma. Kuće su ranije građene od građe sječene pod Nastinjem. Pripovijeda se da je na Kurtinu Vrilu bila jaka voda i da je tu vodu neko zatvorio pa pobjegao u Dalmaciju. Voda od tog vrela išla je dole pod Česno i vele da je čak bilo mlina na njoj.
Stalno iseljavanje je počelo već prije više decenija. Neki su se najprije naselili na Zaumu pa tek onda kupovali zemlju u Rumbocima i pravili kuće u kojima bi provodili zimu.
Iz knjige RAMA U BOSNI
Dr.Milenko S.Filipović
Izdanje Beograd 1955.
Srpski etnografski zbornik knjiga LXIX.
Podaci prikupljeni u vremenu (1931.-1935.)
