Za razliku od mnogih europskih zemalja, prometne kazne u Bosni i Hercegovini, koje bi uskoro trebale biti dodatno povećane, identične su za sve – i za one koji imaju milijune, i za one koji jedva spajaju kraj s krajem.
Za korištenje telefona tijekom vožnje kazna iznosi od 200 do 400 KM, što vjerojatno odvrati osobe s lošijim financijskim stanjem, ali nema smisla ako se kazna prema njima čini zanemarivom za one koji imaju račune s milijunima.
Neke europske zemlje riješile su ovu nelogičnost tako da prekršajni nalog proporcionalno utječe na bogate i na one kojima je svaki euro važan, pišu Nezavisne.
U Finskoj, primjerice, kazne za prometne prekršaje temelje se na prihodima počinitelja – multimilijunaš Anders Wyklef kažnjen je 121.000 eura zbog prekoračenja brzine od 30 km/h. Slično postupaju i Švedska, Švicarska, Danska i Njemačka.
Postavlja se pitanje zašto ova praksa nikada nije zaživjela u BiH. Zastupnici Saša Magazinović i Jasmin Imamović predlažu strože kazne za brojne prekršaje, ali nisu uveli proporcionalnost prema imovini počinitelja. Magazinović tvrdi da je takva ideja moguća i u BiH, ali zahtijeva veliki pravni i institucionalni angažman.
”Mi imamo obrnutu logiku, iako se ja slažem sa tim da se sve kazne plaćaju u skladu sa imovinskim statusom. Ali, kada diskutujemo o prekršajima, prvi korak je – nemoj ga počiniti. Onda nema kazne i nema razgovora na ovu temu. Zaveži pojas, nema kazne. Nemoj prekoračiti brzinu – nema kazne”, kaže Magazinović.
Stručnjaci ističu da kazna “ne boli” ako nije proporcionalna imovini – 100 KM nije isto za sve. Podržavaju uvođenje kazni koje se temelje na imovinskom stanju počinitelja, kako bi sankcije bile pravične i efikasne.
Objava Prometne kazne u BiH: Zašto bogati plaćaju isto kao i obični građani? pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
