Poštovani,
primorani smo reagirati na Zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš koji je podnijela tvrtka AE Energy d.o.o. Livno. Zahtjev je izradila tvrtka Zagrebinspekt d.o.o Mostar.
Detaljnom analizom dokumenta koji je dostupan na Vašim službenim stranicama pronašli smo više bitnih stavki za koje smatramo da negativno utječu na okoliš a nisu adekvatno vrednovane u ovom dokumentu:
1. Nikada nije održana javna rasprava kako bi mještani Livna mogli reći svoje mišljenje o izgradnji vjetroparkova na Kruzima
2. Projekt direktno ugrožava izvor Dumana koji je glavno vodocrpilište za Grad i prstenasti vodovod kojim se snabdijevaju Livanjska sela
3. Kruzi su svjetski poznato stanište Livanjskih divljih konja
4. Nesređen katastar i vlasništvo zemljišta ugrožavaju i privatne vlasnike i investitora
5. U Zahtjevu za procjenu utjecaja na okoliš prikrivena je stvarna udaljenost vjetroagregata od naselja i negativan utjecaj buke na život velikog broja Livnjaka
6. Utjecaj treperenja sjene nije iskazan na istinit način
7. Područje koncesije i planirane vjetroelektrane utječe na koncesijsko područje LU „Cincar“
8. Veliki broj vjetroelektrana na ovom području negativno utječe na oprašivače, prije svega pčele
9. Mišljenje Zavoda za zaštitu spomenika je staro 14 godina i ne uzima u obzir novoutvrđene činjenice

Obrazloženje navedenih primjedbi
1. Nikada nije održana javna rasprava kako bi mještani Livna mogli reći svoje
mišljenje o izgradnji vjetroparkova na Kruzima
Kao što se vidi iz samog Zahtjeva, koncesija za ovaj vjetropark je izdana 2011.
godine. Od tada su Kruzi postali turistička destinacija a divlji konji brend koji
nadilazi granice BiH te je nezamislivo da Livnjaci i ostali građani BiH ne dobiju
priliku iznijeti svoj stav kada je gradnja vjetroparka na Kruzima u pitanju.
Ako je prije 2011. godine i održana neka „tajna“ javna rasprava forme radi, to
sigurno nije dovoljno, posebno ako se uzme u obzir interes javnosti i protok
vremena!
Obzirom da je nadležno Ministarstvo izašlo u susret zahtjevu naših sumještana i
organiziralo javnu raspravu u Vidošima, koji su argumentirano iznijeli primjedbe
protiv VP HB Wind i samim tim spasili svoj životni prostor od uništenja, ovim
putem molimo Ministarstvo da postupi po istom principu i u suradnji sa Gradom
Livnom organizira transparentnu javnu raspravu.
Dajte priliku mještanima Livna da iznesu svoje stave o ovoj bitnoj temi jer to nisu
imali priliku napraviti kad se usvajao prostorni plan Županije. Izgraditi
vjetropark, od kojeg je opća korist gotovo nikakva, na vrijednom prostoru Kruga
je zločin protiv najvrjednijeg prostora koji Livno ima i uništavanje svakog drugog
potencijala koji taj prostor već sada ima.
2. Projekt direktno ugrožava izvor Dumana koji je glavno vodocrpilište za Grad
i prstenasti vodovod kojim se snabdijevaju Livanjska sela
U Zahtjevu nije precizno navedeno da se veći broj stopa vjetroagregata planira
graditi na terenu iznad samog izvora Dumana. Izvor Duman, kao jedini izvor pitke
vode za područje Livna, je najbitniji livanjski izvor pitke vode.
Prve turbine se nalaze 1300 metara od vodocrpilišta. Prema svim kriterijima, kada
se uzme u obzir i ljetni a posebno zimski prostor vode na izvoru, ti vjetroagregati
su u vodozaštitom području koje na žalost još nje definirano i označeno prema
novom zakonu usvojenom 2015. godine. Sve suglasnosti koje je investitor priložio
su stare preko deset godina i od tada se mnogo toga mijenjalo kad su zakoni u
pitanju.
Slika: Udaljenost prvih turbina od vodocrpilišta na Dumanu
Bitno je naglasiti da se brojne špilje koje se nalaze oko izvora Dumana pružaju u
smjeru planiranih vjetroagregata. Navodimo primjer špilje „Sedam jezera“ kojoj
je ulaz sjeveroistočno od Dumana na većoj nadmorskoj visini iznad izvora. Hodnici
špilje, sa jezerima se protežu točno u smjeru planiranih vjetroagregata i nemoguće
je bez posebnih studija i analiza paušalno ocijeniti da gradnja vjetroagregata iznad
špilje neće ugroziti špilju i utjecati na zagađenje vode u samoj špilji. Speleološko
društvo „Mijatovi dvori“ je nedavno istražilo špilju te su skice špiljskog prostora
dostupne.

Kako je navedeno u samom Zahtjevu stijene na površini su stijene prve kategorije
i nemoguće je vršiti velike iskope za stope stupa bez miniranja. Miniranje iznad
špilja i glavnog izvora pitke vode za Livno je sulud rizik i tražimo da se u
potpunosti odbaci ovaj Zahtjev i glavni projekt vjetroparka.
Prema dostupnim kartama podzemnih vodotokova koji napajaju izvor Dumana,
jasno je da oni, koji dolaze iz ponora Kupreškog polja prolaze direktno ispod
planiranog vjetroparka.
Nitko nije dokazao da aditivi iz ogromne količine betona koje se koriste za temelje
vjetroagregata neće otpuštati štetne toksine u podzemne vode niti se ovim
Zahtjevom razmatrala ova tema. Brojne studije dokazuju da klasični betoni, a
posebno aditivi koji se koriste u betoniranju stopa vjetroagregata, su topivi u vodi
i da završavaju u podzemnim vodama. Čudno je da nitko o ovoj temi ne vodi računa
kad se raspravlja o utjecaju na okoliš gradnje vjetroparkova.
Isto tako nije opisano na koji način će se spriječiti curenje ulja, goriva i maziva iz
teških strojeva prilikom izgradnje putova i postavljanja vjetroagregata iznad
izvora Dumana i svih manjih izvora od Bašajkovca do Potočana kojih ima jako
puno!? Ti izvori, i „Točila“ koja se spuštaju točno od mjesta gradnje vjetroparka su
tisućljećima napajali stoku od Gornjeg grada do Grede i Potočana.
Što u slučaju havarije na nekom od vjetroagregata?
Održavanje vjetroagregata podrazumijeva korištenje maziva i ulja. U Zahtjevu se
šturo navodi na koji način će se spriječiti da pri tom ne dolazi do zagađenja izvora.
Gore navedeno posebno zabrinjava kad uzmemo u obzir da je područje Kupresa,
Kruga i Livanjskog polja iznad svih značajnijih podzemnih tokova cetinskog sliva.
Ovim kumulativnim efektima potencijalnog zagađenja se nitko ne bavi zato ih
posebno naglašavamo u ovim primjedbama!
Slika: Prikaz utvrđenih podzemnih veza voda na izvoru Duman
Ovim putem tražimo da se Zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš
operatera EA Energy d.o.o. Livno odbije i ne izda okolišna dozvola zbog prethodno
navedenih činjenica koje direktno diskvalificiraju navode iz samog Zahtjeva.
3. Kruzi su svjetski poznato stanište Livanjskih divljih konja
Mučevača nije nikakva planina, kako je navedeno u Zahtjevu, već sastavni dio
Krug planine ili Kruga. Kruzi su drevni Livanjski pašnjak koji se tisućama godina
koristio samo za tu namjenu. Kruzi su prekrasan krajolik na kojem se, samo
korištenjem onog što priroda ljudima daje, uzgajala stoka i stvarao Livanjski sir.
Na Kruzima je na žalost manje stoke ali su prostor dobili divlji konji koji su postali
brend ne samo Livna već i cijele države Bosne i Hercegovine. Mučevača je stanište
divljih konja koji se dokazano boje zvuka dronova pa je strogo zabranjeno koristiti
iste u blizini konja. Gradnjom vjetroparka Mučevača bi se drastično umanjila
vrijednost prostora koji se sada uspješno koristi kao turistička destinacije Bosne i
Hercegovine.
U Zahtjevu su divlji konji kruga SPOMENUTI SAMO JEDNOM REČENICOM.
Uopće se nije napravila nikakva analiza kako će buka i frekvencije koje proizvode
vjetroagregati uticati na divlje konje. Nije se spomenuo utjecaj titraja sjene na
stoku koje još ima na Kruzima i na divlje Konje.
Nije se uopće razmatralo kakav će utjecaj na površinske vode i slijevanje vode po
površini imati izgradnja širokih putova i platoa oko turbina. Ovi putovi i platoi
podrazumijevaju široke i duboke iskope, zasijecanje terena što će otvoriti pukotine
kuda će voda otjecati u podzemlje i više neće biti cijeđenja vlage po padinama koja
je dosada održavala biljni svijet živim u surovim uvjetima Kruga. Ovakvi putovi i
platoi su jako dugi i takvi zahvati u prostor prijete propadanjem vegetacije,
zapravo pašnjaka, na velikom području Kruga.
Uzmemo li za primjer ovu godinu, kada je kiša u lipnju pala samo jednom na
visoravni, a proljeće zbog nadmorske visine počinje jako kasno, onda je jasno da je
za opstanak biljnih vrsta koje su pobrojane u studiji i pašnjaka općenito iznimno
bitan režim slijevanja vode po padinama i dolinama Kruga. Zelena trava kojom se
životinje hrane i zbog koje opstaju na Kruzima neće moći rasti na prostoru
ispresijecanom širokim iskopom za putove i platoe oko vjetroagregata. Neće se moći
puniti ni pojilišta koja ovise o površinskom slijevanju kišnice.
Ovim jako bitnim aspektom za stanište svih navedenih biljnih i životinjskih vrsta
se Zahtjev uopće nije bavio.
Ovo je jedan od ključnih argumenata kada je izgradnja putova i platoa na Kruzima
u pitanju. Njime se nije bavilo u ovom Zahtjevu. Na ovaj argument se nije pazilo
prilikom izrade prostornog plana. Zato ovim putem još jednom molimo da
omogućite javnu raspravu kako bi se otvorile sve bitne teme za očuvanje Kruga,
stočarstva Livanjskog kraja i divljih konja koji tamo borave.
4. Nesređen katastar i vlasništvo zemljišta ugrožavaju i privatne vlasnike i
investitora
Već par godina traje sređivanje katastra u katastarskim općinama na čijem
području se nalazi koncesijsko polje. Već se događalo (Ivovik) da se koncesije izdaju
na površinama koje su privatno vlasništvo što je i ovdje slučaj. Ovo je još jedan
razlog zašto bi se trebala održati javna rasprava i sačekati digitalizacija katastra
prije nego se nastavi sa razvojem projekata koji su bili u stanju mirovanja više od
15 godina.
5. U Zahtjevu za procjenu utjecaja na okoliš prikrivena je stvarna udaljenost
vjetroagregata od naselja i negativan utjecaj buke na život velikog broja
Livnjaka
Karta buke i studija zasjenjenja nisu dostupne za download sa stranice
Ministarstva tako da iz Zahtjeva ne možemo vidjeti što je tim dokumentima
prikazano kada je u pitanju buka i zasjenjenje. Ono što znamo iz prijašnjih studija
kada je zagađenje bukom u pitanju, potvrđuje strepnje da će se buka turbina čuti
ne samo u najbližim naseljima već i većem dijelu grada Livna. Ovaj problem bi
posebno bio izražen kada puše bura na Kruzima a u gradu nema vjetra ili je slabiji.
To je česta pojava i tada bi zvuk turbina dosezao znatno dalje nego što to studije
pokazuju. U odnosu na Mučevaču i Kruge, Livno je u zavjetrini od Bure. Da li je
karta buke uzela u obzir ove činjenice mi to nismo mogli saznati bez da vidimo
dokument. Ovo je razlog više što se mora održati javna rasprava u Livnu.
Kojom jačinom bi se buka čula u gradu, može se lako provjeriti kad na Ivoviku puše
vjetar i turbine proizvode buku a vi ste u zavjetrini kod objekta „Petričević“. To je
od prilike udaljenost vjetroparka od Grada.
Najbliže kuće, vikendice, farme i sela ovim vjetroagregatima su od 300 do 500
metara blizu. Ova činjenica se može lako provjeriti na google earth. Samo izmjerite
udaljenost vjetroagregata od farmi u Gornjem gradu, kuća Banića i Miloloža, kuća
pod Gredom, u Potočanima i tako dalje. Ta činjenica je prešućena u Zahtjevu.
6. Utjecaj treperenja sjene nije iskazan na istinit način
Naime paušalno je navedeno u Zahtjevu da treperenje sjene neće imati značajnijeg
utjecaja na stanovništvo. Pri tom je opet zanemarena činjenica da su vjetroagregati
jako blizu kuća a samim tim je jasno iz svih dosadašnjih relevantnih istraživanja
da će stanovništvo imati trajne posljedice zbog utjecaja treperenja na njihove kuće
i gospodarske objekte.
Slika u prilogu pokazuje područje oko vjetroagregata koje je konstantno izloženo
treperenju sjene. Kad se uzme u obzir da je pet ili šest vjetroagregata u radijusu
manjem od 400 metara od prvih naselja onda je jasno da su podatci o utjecaju
treperenja sjene u Zahtjevu fabricirani na način da nisu točno opisane udaljenosti
naseljenih mjesta od planiranih lokacija za gradnju vjetroelektrana.
Opet naglašavamo da nije dostupna Studija zasjenjenja online a nismo u kratkom
roku bili u mogućnosti otići u Sarajevo i vidjeti studiju.
Slika: Utjecaj zasjenjenja vjetroagregata na okolni prostor
Ono što je sigurno jeste da bi velike površine Kruga bile konstantno zagađenje
zasjenjenjem tijekom cijele godine uzmemo li u obzir položaj vjetroparka i kretanje
sunca kroz godinu. Ta činjenica, uz vizualno zagađenje i buku, značajno umanjuje
turistički potencijal Kruga. Utjecaj zasjenjenja na ponašanje konja nije spomenut
u Zahtjevu.
7. Područje koncesije i planirane vjetroelektrane utječe na koncesijsko
područje LU „Cincar“
LU Cincar gospodari lovištem na tom području i ima sklopljen ugovor o koncesiji.
Svaka nova izgradnja u lovištu znatno smanjuje površinu na kojoj se može
gospodariti divljači. To je već drugi vjetropark koji se nalazi u lovištu LU Cincar.
Riječ je o velikoj površini i potrebno je da prije izdavanja Okolišne dozvole lovci LU
Cincar budu uključeni u javnu raspravu jer su već sada koncesionari na tom
području.
8. Veliki broj vjetroelektrana na ovom području negativno utječe na
oprašivače, prije svega pčele
Ovo je treći vjetropark u radijusu od 8 kilometara. Ne postoje točni pokazatelji
koliko takva gustoća vjetroagregata na jednom području utječe na ponašanje pčela
i ostalih oprašivača. Cijelo to područje je vrijedan pašnjak koji se od pamtivijeka
koristio i kao takav predstavlja vrijedan potencijal za razvoj stočarstva.
Eventualnim narušavanje prirodne ravnoteže, smanjenjem broja oprašivača, mogli
bi zauvijek izgubiti te pašnjake. Zahtijevamo da se urade dodatne procjene utjecaja
velikog broja vjetroagregata na malom području kada su u pitanju pčelinje
zajednice. Cijelo ovo područje je stanište Vriska, medonosne biljke koja je sastavni
dio ispaše pčela Livanjskog kraja, Poznato je da je cijelo područje od Tušnice,
Jelovače, Ivovika i Kruga najznačajnije stanište ove medonosne biljke i ovo bi bio
treći vjetropark koji će se izgraditi na tom staništu. Šteta bi bila neprocjenjiva
obzirom na specifičnu vrijednost meda koji se proizvodi na ovim pašnjacima.
9. Mišljenje Zavoda za zaštitu spomenika je staro 14 godina i ne uzima u obzir
novoutvrđene činjenice
Ovaj planirani vjetropark graniči sa dva iznimno važna arheološka lokaliteta koji
su zaštićeni od strne Zavoda. Prvi je stari Bistrički grad i utvrde koje su ga
okruživale sa svojim prapovijesnim kompleksom. Drugi je Kasalov gradac. Od oba
ova lokaliteta stari ilirski putovi idu u pravcu Kruga i prolaze kroz područje gdje
su planirani vjetroagregati. Na toj trasi je i „tijesni klanac“ koji će zajedno sa
segmentima ovog puta biti trajno uništen. Obzirom na datum izdavanja Mišljenja
Zavoda i novoutvrđene činjenice smatramo da se sve stare dozvole moraju obnoviti
te da svakom zahvatu u prostor blizu tako značajnih arheoloških lokaliteta treba
prethoditi prethodna analiza stručnjaka na terenu.
Slike: Antički putovi koji prolaze lokacijom planiranih vjetroagregata
Na kraju napomena da ćemo potpise uz Primjedbe dostaviti naknadno kad
završimo prikupljanje istih. Radi se o prostoru značajnom ne samo za Livno već i
šire, tako da peticiju provodimo duži vremenski period nego što je rok koji je
definiran za dostavu Primjedbi.
U potpisu,
neformalna grupa građana „Spasimo naš kraj“

