Istočni Mostar je općina u Republici Srpskoj koju čine tri sela međusobno udaljena gotovo 50 kilometara. Centar najnerazvijenije općine u Bosni i Hercegovini koja broji manje od 300 stanovnika, je u selu Zijemlja, do kojega recimo dopire samo signal telekom operatera Republike Srpske.
U Istočnom Mostaru ni danas ne postoje ambulanta, vatrogasna brigada ili policijska stanica. Školska zgrada postoji, ali je prazna.
– Naša djeca idu u Nevesinje i u Bijelo Polje – u Mostar. Imamo podjednako djece koja idu u Nevesinje i Bijelo Polje. Kao lokalna zajednica dvije godine sufinanciramo prijevoz đaka. Ljudi imaju kuće u Nevesinju ili tjedno vozare ili na dnvenoj bazi, a mi nađemo način da im pomognemo, kaže načelnik općine Božo Sjeran.
Uzgoj stoke i ratarstvo
Osim zaposlenika Općine, ostalo stanovništvo radi u Nevesinju ili Mostaru. Živi se uglavnom od poljoprivrede i uzgoja stoke.
– To je slično kao u cijeloj državi. Pogotovo je karakteristično za seoska područja – ljudi se snalaze na razne načine. Bave se poljoprivredom i stočarstvom, dijelom su u šumi, prodaju drva, navodi dalje.
Od izletišta Rujište počinje neugodni makadamski put sa raskrsnicama bez oznaka, vodeći ka prostranom polju s kućama na rubovima. Loša putna komunikacija jedan je od najvećih problema Istočnog Mostara.
– Trudimo se da riješimo taj problem. Godinama ga polako i rješavamo. Kada se nešto zahuktalo i krenulo, desila se korona, pa sad taj rat u Ukrajini. Inflacija je velika i poremetila je ulaganja. Svake godine uradimo nešto na poboljšanju putne infrastrukture. Prije par godina bila je tu inžinjerija bh. vojske. Radili smo dionicu prema Rujištu, radi se i dionica prema Nevesinju. Proljetos smo asfaltirali dva kilometra puta prema Neveisnju što je za nas uspjeh, ističe načelnik Istočnog Mostara.
Loša infrastruktura najveća je kočnica za razvoj seoskog turizma, za što Istočni Mostar, objektivno ima veliki potencijal.
– Ovo je lijepo mjesto. Imamo šume, polje, čist zrak. To se sada traži. Traži se i zdrava hrana, a ljudi se bave poljoprivredom i proizviode zdravu hranu. Ne možemo, više sam puta govorio, konkurirati s kvantitetom, ali možemo kvalitetom, kaže Sjeran.
Povratnici i benefiti
Prema podacima s popisa stanovništva 2013, u ovoj općini živi i 78 Bošnjaka i 11 Hrvata. Prebivališta su prijavljivana i fiktivno, kako bi se iskoristili povratnički benefiti.
– Prema popisu bilo je nešto manje od tri stotine ljudi. Zimi se to smanji, ljeti se poveća, jer dosta ljudi dolazi na ljetovanje iz većih gradova ili iz Srbije. Ljudi se vraćaju, obnavljaju kuće, kaže na kraju načelnik najmanje općine u zemlji.
Istočni Mostar danas uglavnom naseljavaju stariji ljudi. Mladih je sve manje u velikim općinama i gradovima, pa zamislite koliko mladih danas namjerava ostati tamo gdje još nema ni internet.
H. Ž.
Istočni Mostar daleko od svijeta Dnevni.ba.
