Vrutak je umjetno akumulacijsko jezero nastalo izgradnjom hidroelektrane Čapljina 1979. čiji je gornji kompenzacijski bazen. Nalazi se kod mjesta Hutova u Bosni i Hercegovini, na zapadnom kraju Popova polja. Površina jezera je 70 ha, a zapremina 7.200.000 m3. Vodom Trebišnjice napaja ga betonirani kanal duljine 65 km, a voda se iz jezera do postrojenja dovodi kanalom promjera 8 metara i duljine 8,1 km. (“30. godina CHE Čapljina”, JP EP HZ-HB, Mostar 2009.)
Naziv Vrutak
Jezero Vrutak se nalazi na nekadašnjem Vrtok polju (to je naziv upisan na ranijim topografskim kartama za dio tzv. Donjeg polja – koje je dio Popova polja, od Ravnog do Hutova, a danas je Vrtok polje poznato kao Vrutak), krajnjem zapadnom dijelu Popova polja.
“Vrutak nosi naziv po jedinoj „živoj vodi“ u donjem dijelu polja. U njegovu središtu se nalazio Bunar, izvor koji nije nikad tekao kao potok, nego uvijek samo bio bunar. Iznad polja stršio je samo red kamenova visine oko pola metra u obliku potkove promjera oko četiri metra u kojoj je na sjevernoj strani umjesto zida stajala kamenica.
Dragocjeni bunar u središtu jezera
Jedna od tradicija kaže da ju je isklesao neki Popovac uz pogodbu da je dobije punu bobice (grahorasti plod) u koju je stalo oko 60 oka. Ispod nje metar i pol u dubinu spuštalo se stepenište u obliku amfiteatra. Zatim je bio drveni strop, u kojem su se nalazila vratnjika (vrata) promjera 50 cm, pa bunar dubine oko tri metra zidova od drvene oblovine.
U vrijeme suše voda bi se smanjivala pa bi ljude spuštali da piljkaju vodu koja bi se još malo pojavljivala s južne strane. Bio je dragocjen jer su na njega dolazili po vodu kad bi presušile čatrnje, i to iz niza okolnih sela, a bio je i sastajalište onih koji su radili u polju i čuvara stoke.
Dok se čekalo na vodu zvona od stoke su zvonila, volovi rikali, pjevalo se, dovikivalo, a ponekad se događala i tuča. U jugozapadnom dijelu Vrutka nalazio se Brijeg visine do pet metara, od nanosa Trebišnjice, koji su ljudi koristili kao građevinski materijal. (Vukorep 1994, 44).
Ponori i jame
Na Brijegu su bila guvna za vršidbu prosa i poljari su na njemu imali hladnicu. Kažu da je i Hadži-beg imao tu hladnicu. Nakon vrutačkih ponora vodu bi uzimala jama Golubinka pod Malim vratima. Opasniji od svih većih ponora bili su oni nestalni, koji bi se svake godine pojavljivali na drugom mjestu (Vukorep 1994, 45). Vrutak još obilježava Oltarište pod stijenom. Ono je bilo skoro zatrpano kad se radila rijeka. Ispred Malog jaza na Guvninama je po predaji zakopan Napoleonov vojnik.”
(LUČIĆ, Ivo: Povijest dinarskog krša na primjeru Popova polja, 2009.)
Konstrukcija jezera
Jezero je u potpunosti od betona, uključujući i dno i njegove obale. Prosječne je dubine 4 do 5 metara. Betonsko dno prekriveno sa tankim slojem trave. Kanal kojim se jezero opskrbljuje vodom ide točno preko sredine jezera. Širok je oko 5 m, a dubok preko 15 m. Na par mjesta pod vodom su se stvorila uvišenja, tzv. sprudovi, od nanesene zemlje. Na čelu jezera je turbina u koju dolazi voda iz Trebišnjice koja prije toga prolazi betonskim koritom kroz Popovo polje.
Jezero ima funkciju gornjeg kompenzacijskog bazena (skladištenja vode) za reverzibilnu Crpnu hidroeletranu Čapljina.
Gornji kompenzacijski bazen CHE Čapljina
Crpna hidroelektrana Čapljina je crpno akumulacijska reverzibilna hidroelektrana. Nalazi se na donjem toku rijeke Trebišnjice, u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, na području triju općina: Čapljine, Neuma i Ravnoga.
Gradnja je počela krajem 1972. Prvotni projekt iz prosinca 1968. predviđao je klasičnu hidroelektranu s dva agregata, ukupne snage 270 MW, ali je konačnim projektom prihvaćeno rješenje s dvjema reverzibilnim skupinama s Francis crpkama, jedinične snage 240 MVA.
Puštena je u pogon 25.11.1979. U vrijeme puštanja u pogon, snaga CHE Čapljina iznosila je više od 50% snage ostalih hidroelektrana u Bosni i Hercegovini. Nizvodno od brane Gorica, uglavnom na trasi rijeke Trebišnjice, izgrađen je dovodni kanal do jezera Vrutak, gornjeg kompenzacijskog bazena (gornje akumulacije), kojim se elektrana opskrbljuje vodom. Kanal je dug 65 km, a površine betonske obloge je 2.200.000 m², što je za to vrijeme bio izuzetan građevinski pothvat.
Gornji kompenzacijski bazen je površine 70 ha, volumena 7,2 hm³, od čega korisnoga 6,5 hm³, i nalazi se u neposrednoj blizini mjesta Hutovo, u Popovu polju. Iz njega, voda se dovodi do podzemne strojarnice tunelom promjera 8 metara i dužine 8.105 metara. Iz elektrane, voda se ispušta u donji kompenzacijski bazen (donju akumulaciju) Svitavsko jezero, a iz njega je moguće regulirano ispuštanje vode u rijeku Neretvu.
Donji kompenzacijski bazen je površine 1.000 ha te maksimalnog volumena 44.000.000 m³. Podzemna strojarnica je smještena duboko u kršu, a njene dimenzije su 24×98×77 m što je čini jednom od najvećih objekata te vrste u svijetu.
Osim vlastite proizvodnje, elektrana radi i u crpnom načinu rada, kada crpke vraćaju vodu iz donjeg u gornji kompenzacijski bazen, koristeći pri tom jeftiniju energiju iz el. mreže. Hidroelektranom upravlja i održava ju Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne.
#tdi_1 .td-doubleSlider-2 .td-item1 {
background: url(https://mostarski.info/wp-content/uploads/2023/01/1674817650_789_FOTO-Zanimljivosti-vezane-uz-jezero-Vrutak-kod-Hutova-u.jpg) 0 0 no-repeat;
}
#tdi_1 .td-doubleSlider-2 .td-item2 {
background: url(https://mostarski.info/wp-content/uploads/2023/01/1674817649_256_FOTO-Zanimljivosti-vezane-uz-jezero-Vrutak-kod-Hutova-u.jpg) 0 0 no-repeat;
}
#tdi_1 .td-doubleSlider-2 .td-item3 {
background: url(https://mostarski.info/wp-content/uploads/2023/01/1674817650_567_FOTO-Zanimljivosti-vezane-uz-jezero-Vrutak-kod-Hutova-u.jpg) 0 0 no-repeat;
}
#tdi_1 .td-doubleSlider-2 .td-item4 {
background: url(https://mostarski.info/wp-content/uploads/2023/01/1674817650_671_FOTO-Zanimljivosti-vezane-uz-jezero-Vrutak-kod-Hutova-u.jpg) 0 0 no-repeat;
}
#tdi_1 .td-doubleSlider-2 .td-item5 {
background: url(https://mostarski.info/wp-content/uploads/2023/01/1674817650_824_FOTO-Zanimljivosti-vezane-uz-jezero-Vrutak-kod-Hutova-u.jpg) 0 0 no-repeat;
}
#tdi_1 .td-doubleSlider-2 .td-item6 {
background: url(https://mostarski.info/wp-content/uploads/2023/01/1674817650_614_FOTO-Zanimljivosti-vezane-uz-jezero-Vrutak-kod-Hutova-u.jpg) 0 0 no-repeat;
}
#tdi_1 .td-doubleSlider-2 .td-item7 {
background: url(https://mostarski.info/wp-content/uploads/2023/01/1674817650_485_FOTO-Zanimljivosti-vezane-uz-jezero-Vrutak-kod-Hutova-u.jpg) 0 0 no-repeat;
}
#tdi_1 .td-doubleSlider-2 .td-item8 {
background: url(https://mostarski.info/wp-content/uploads/2023/01/FOTO-Zanimljivosti-vezane-uz-jezero-Vrutak-kod-Hutova-u.jpg) 0 0 no-repeat;
}
#tdi_1 .td-doubleSlider-2 .td-item9 {
background: url(https://mostarski.info/wp-content/uploads/2023/01/1674817650_834_FOTO-Zanimljivosti-vezane-uz-jezero-Vrutak-kod-Hutova-u.jpg) 0 0 no-repeat;
}
Prilikom preuzimanja teksta obavezno je navesti Neum.online kao izvor i dodati poveznicu (link) na članak.
Objava FOTO | Zanimljivosti vezane uz jezero Vrutak kod Hutova u Popovu polju pojavila se prvi puta na Neum.online.
