Close Menu
Mostarski.infoMostarski.info
  • Crna Hronika
  • Sport
  • Oko nas
    • Mostar
    • Čapljina
    • Čitluk
    • Grude
    • Konjic
    • Livno
    • Ljubuški
    • Neum
    • Posušje
    • Prozor-Rama
    • Stolac
    • Tomislavgrad
  • Magazin
    • Kultura
    • Biznis
    • Geek
    • Zanimljivosti
    • Obavijesti
  • Turizam
    • Znamenitosti
    • Istaknuti Mostarci
    • Manifestacije
  • Info
    • Osmrtnice Mostar
    • Granični prelazi kamere BiH
    • Servisne informacije
    • Live kamere BiH
    • Vrijeme u Mostaru
    • Vaktija Mostar
    • Radio stanice
    • Rezultati uživo
Facebook X (Twitter) Instagram
Mostarski.infoMostarski.info
  • Crna Hronika
  • Sport
  • Oko nas
    • Mostar
    • Čapljina
    • Čitluk
    • Grude
    • Konjic
    • Livno
    • Ljubuški
    • Neum
    • Posušje
    • Prozor-Rama
    • Stolac
    • Tomislavgrad
  • Magazin
    • Kultura
    • Biznis
    • Geek
    • Zanimljivosti
    • Obavijesti
  • Turizam
    • Znamenitosti
    • Istaknuti Mostarci
    • Manifestacije
  • Info
    • Osmrtnice Mostar
    • Granični prelazi kamere BiH
    • Servisne informacije
    • Live kamere BiH
    • Vrijeme u Mostaru
    • Vaktija Mostar
    • Radio stanice
    • Rezultati uživo
  • GRANICE
  • KAMERE
  • VAKTIJA
  • OSMRTNICE
  • VRIJEME
  • RADIO
Mostarski.infoMostarski.info
Home » FOTO | Hutovo Blato: Najveći broj invazivnih stranih vrsta pripada terofitima
Čapljina

FOTO | Hutovo Blato: Najveći broj invazivnih stranih vrsta pripada terofitima

26/10/20223 Mins Read
Share
Facebook Twitter Reddit Pinterest Email Bluesky LinkedIn Tumblr VKontakte Telegram WhatsApp Threads Copy Link

Ekološka udruga ”Anguilla“ završila je istraživanje na invazivnim biljnim vrstama delte rijeke Neretve.

”Istraživanja su utvrdila veoma veliki broj invazivnih stranih biljnih vrsta na ovom području (preko 55% od ukupnog broja invazivnih stranih vrsta FBiH). Najveći broj konstatovanih invazivnih stranih biljnih vrsta unutar istraživanog područja je porijeklom iz Amerike (70,4%), zatim slijede vrste iz Azije sa 20,4%, itd.

Najveći broj invazivnih stranih vrsta pripada terofitima, odnosno jednogodišnjim biljkama koje nepogodne uslove preživljavaju u obliku sjemena, zatim slijede fanerofiti, odnosno drvenaste vrste”, istaknuo je glavni znanstveni suradnik na projektu mr.sc. Aldin Boškailo.

Iz ekološke udruge Anguilla ističu kako su ova istraživanja pokazale naročito veliku brojnost sljedećih vrsta: Xanthium orientale L. subsp. italicum (Moretti) Greuter, Sorghum halepense (L.) Pers., Xanthium spinosum L., Bidens subalternans DC., Erigeron annuus (L.) Desf., Datura stramonium L., Ailanthus altissima (Mill). Swingle itd.

Velika brojnost naročito unutar granica Parka Prirode Hutovo blato je konstatovana i za vrstu Abutilon theophrasti Medik.

Također, neophodno je naglasiti i prisutvo vrste Elodea canadensis Michx. (kanadska vodena kuga), budući da dovodi do značajnog smanjenja raznolikost flore i onemogućuje kretanje riba i drugih vodenih životinja te se narušava čitava ekološka ravnoteža.

Iz udruge preporučuju: redovan monitoring, edukaciju lokalnog stanovništva o invazivnim stranim vrstama, te izradu akcionih planova upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrste. Istraživanjem u okviru ovog projekta i predloženim budućim istraživanja napravio bi se značajan iskorak ispunjavanju strateških ciljeva i zakonodavnih obaveza na nacionalnoj i EU razini.

”Invazivne strane vrste imaju dokumentiran čitav niz negativnih efekata: na biodiverzitet, na vodene resurse, na poljoprivredu, na zdravlje ljudi, na okoliš itd., zbog čega se smatraju se jednim od najvećih prijetnji ekološkom i ekonomskom blagostanju planete. Upravo iz tog razloga, razvijene su brojne konvencije, smjernice, deklaracije, sporazumi, direktive, strategije, planovi, uredbe i drugi akti na nacionalnoj, evropskoj i globalnoj razini kako bi se spriječilo unošenje i širenje istih.

S druge strane, područje delte rijeke Neretve oduvijek je bilo prepoznato kao jedinstveno i unikatno ekološko područje ne samo na nacionalnom i regionalnom, nego i na europskom i svjetskom nivou.

Međutim zbog intenzivnih procesa tranzicije i ekološki neprihvatljivih obrazaca razvoja tijekom prošlosti, došlo je do značajanog narušavanja biodiverziteta i pojave značajnog broja invazivnih stranih vrsta zbog čega je bilo potrebno izvršiti ovakav projekt.

Kroz ovaj projekt došlo se do značajnih rezultata koje će biti iskorišteni u cilju uspostave kontrole invazivnih stranih vrsta i uspostavi adekvatnog održivog gospodarenja ovim prirodnim područjem od neprocjenjivog značaja”, ističe Boškailo.

Podsjetimo, ekspertni tim ekološke udruge Anguilla je posljednjih deset mjeseci implementirao projekt “Invazivne biljne vrste delte rijeke Neretve“ koji je imao za cilj izvršiti identifikaciju invazivnih stranih biljnih vrsta na području delte rijeke Neretve, te formirati adekvatnu bazu podataka (literaturni podaci, herbarski podaci i nova terenska istraživanja) o invazivnim biljnim vrstama delte rijeke Neretve, kako bi se dao doprinos međunarodnim konvencijama i Uredbama o sprječavaju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta. Dobiveni rezultati su obrađeni, georeferencirani te predstavljeni na završnoj radionici.

Projekt je sufinancirao Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH na osnovu provedenog Javnog konkursa za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša za 2021. godinu.

#tdi_1 .td-doubleSlider-2 .td-item1 {
background: url(https://caportal.net/wp-content/uploads/2022/10/Datura-stramonium-L.-Kopiraj-1-80×60.jpg) 0 0 no-repeat;
}
#tdi_1 .td-doubleSlider-2 .td-item2 {
background: url(https://caportal.net/wp-content/uploads/2022/10/Xanthium-orientale-subsp.-italicum-Moretti-Greuter-Kopiraj-1-80×60.jpg) 0 0 no-repeat;
}

1 od 2

Objava FOTO | Hutovo Blato: Najveći broj invazivnih stranih vrsta pripada terofitima pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.

caportal.net

Preporučeni članci

  • Nova pravila za umirovljenike koji žele prijevremenu mirovinu
  • Još jedan dan niskih temperatura, a onda zatopljenje
  • Podcast ‘Na kavi s’ – prof.dr.sc Antea Čilić: Sretan i zadovoljan roditelj = sretno i zadovoljno dijete
  • FOTO | Pronađen zasad indijske konoplje – Čapljinac lišen slobode

Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Email Telegram WhatsApp Threads Copy Link

Možda Vas zanima

FOTO | Umjesto mora – osvježenje pronašli uz Trebižat: Čapljinska kupališta ovog ljeta prepuna kupača

19/07/2026

FOTO | Bakljada, suze i tišina ispred Fontane: Čapljina se posljednji put oprostila od Daniela Kraljića Bobete

18/07/2026

HNŽ: 11 požara u jednom danu – najviše intervencija u Čapljini

17/07/2026

Nova radarska postaja u PP Hutovu blatu: Tisuće mjerenja otkrile su kako se rijeka Krupa mijenja iz sata u sat

17/07/2026
Najnovije

PROGNOZA vremena u sljedeća četiri dana: prijepodne vedro, popodne oblačno i kiša!

21/07/2026

Javni oglas za izbor kandidata za popunu rezervne liste kvalificiranih osoba za imenovanje članova biračkih odbora/mobilnih timova i njihovih zamjenika

21/07/2026

Najava: Dan zahvale i sjećanja na ljubuške žrtve poginule na Stolačkoj bojišnici

21/07/2026

Mostarski info portal vezan za grad Mostar s redovnim informacijama i vijestima za sve građane. Kroz razne kategorije portala čitajte sve što vas zanima iz Mostara i Hercegovine

Facebook X (Twitter) Instagram Pinterest YouTube
Najnovije objave

PROGNOZA vremena u sljedeća četiri dana: prijepodne vedro, popodne oblačno i kiša!

Javni oglas za izbor kandidata za popunu rezervne liste kvalificiranih osoba za imenovanje članova biračkih odbora/mobilnih timova i njihovih zamjenika

Najava: Dan zahvale i sjećanja na ljubuške žrtve poginule na Stolačkoj bojišnici

Preporuke
  • Live kamere BiH
  • Hak kamere
  • Osmrtnice Mostar
  • Radio stanice uživo
  • Mostar vrijeme
  • Općine i gradovi
  • Rezultati uživo
Web dizajn i SEO optimizacija by SiaDizajn.ba
  • O nama
  • Saradnja
  • Impressum
  • Kontakt i Saradnja
  • Politika privatnosti

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.

Blokator oglasa omogućen!
Blokator oglasa omogućen!
Naša web stranica funkcionira zahvaljujući prikazivanje online oglasa našim posjetiteljima. Molimo vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokator oglasa.