Brz i moderan način života nosi sa sobom brojne negativne faktore koji utječu na najmlađe članove društva. Sve veći broj djece širom svijeta, uključujući i BiH, suočava se s “modernim bolestima” poput problema s govorom, digitalnog autizma ili ekranizma, navodi Večernji list BiH.
Poremećaji i bolesti
Iako se na prvi pogled ne čine ozbiljnim, nedostatak pravovremene i posvećene intervencije može dovesti do ozbiljnih psihičkih problema kod djece u kasnijem životu. Djeca su danas izložena ekranima u sve mlađoj dobi, često već u prvoj godini života, povećavajući vrijeme provedeno pred ekranima kako rastu.
Stručnjaci upozoravaju da djeca u prve tri godine ne bi trebala imati kontakt s ekranima jer je to ključno za razvoj mozga. Kada pokušaju komunicirati s sadržajem na ekranu, a ne dobiju odgovor, dijete se može zatvoriti u sebe. To je osnovni problem ekranizma.
Djeci nedostaje iskustvo komuniciranja s drugima što može dovesti do razvoja digitalnog autizma. Pored toga, rani kontakt s televizorima, tabletima i mobitelima može rezultirati poteškoćama u govoru, zbog čega sve veći broj djece treba logopedsku pomoć. Poteškoće se mogu manifestirati kroz nemogućnost izgovaranja određenih zvukova ili nerazumijevanje govora drugih.
Potreba za logopedima
Stručnjaci ističu da je alarmantno ako dijete do šesnaestog mjeseca ne izgovori svoju prvu riječ, a do treće godine ne uspostavi temeljnu bazu jezika. Nedostatak kontakta s vršnjacima, neobična igra i nerazumne riječi također mogu biti znakovi za potraživanje logopedske pomoći, prenosi Večernji list BiH.
Prema riječima logopedice Jasmine Klebić iz Centra za rani rast i razvoj Doma zdravlja Tuzla, djeca do treće godine ne bi trebala biti izložena elektroničkim medijima. Logopedica Irma Nuhić ističe također da se nepravilan govor može javiti i kao rezultat predugog korištenja bočica, cuclih i prerane adaptacije hrane.
Iako je tipično da djeca počnu govoriti oko prvog rođendana, kasniji početak govora može biti više prisutan kod dječaka nego kod djevojčica. Roditeljima se savjetuje da dijete treba imati najmanje od pet do deset riječi koje spontano koristi između 18. i 24. mjeseca života, te da je u suprotnom potrebno potražiti savjet logopeda.
Podaci pokazuju da djeca sve više vremena provode na mobilnim telefonima i tabletima, što može imati ozbiljne posljedice na njihov razvoj i komunikaciju s okolinom.
Originalni članak možete pročitati na stranici Tomislav City.
Izvor: ( tomislavcity.com / Mostarski.info )
