Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uvjetima na cestama jedan su od najčešćih uzročnika izazivanja prometnih nesreća, slijede prometne nesreće nastale pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava, zatim one koje su rezultat radnji vozilom u prometu te ostali uzroci
Vožnja pod utjecajem alkohola, sjedanje za upravljač nakon konzumiranja opojnih droga, vožnja neprilagođena uvjetima na cesti, neispravna vozila… ubrajaju se među najčešće uzročnike prometnih nesreća na prometnicama BiH, piše Večernji list BiH.
Na bh. cestama u 2022. godini dogodila se 31.321 prometna nesreća, od koje 7230 prometnih nesreća s poginulim i ozlijeđenim osobama te 24.091 prometna nesreća s materijalnom štetom, javlja Večernji list.
U prometnim nesrećama u BiH život su izgubile 222 osobe, dok je 10.258 osoba zadobilo teže ili lakše tjelesne ozljede. Tijekom 2022. registrirane su 1083 nesreće više u odnosu na 2021., što izraženo u postocima prikazuje povećanje ukupnog broja prometnih nesreća za 3,45%.
Stravične posljedice
Broj prometnih nesreća s poginulim/ozlijeđenim osobama povećan je za 299 prometnih nesreća ili 4,14%. Na području BiH dnevno se tijekom 2022. godine događalo u prosjeku nešto više od 85 prometnih nesreća, od toga blizu 20 prometnih nesreća s poginulim/ozlijeđenim osobama.
Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uvjetima na cestama jedan su od najčešćih uzročnika izazivanja prometnih nesreća, slijede prometne nesreće nastale pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava, zatim one koje su rezultat radnji vozilom u prometu te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepoštivanje prometne signalizacije itd. Uzroci prometnih nesreća su različiti, ali vožnja pod utjecajem alkohola druga je na listi i donosi najviše smrtnih ishoda.
U BiH 47% ispitanih mladih prijavilo je skoriju konzumaciju alkohola. Drugo istraživanje pak pokazuje kako su građani BiH na četvrtom mjestu u regiji po količini konzumiranja alkohola, odnosno da u prosjeku godišnje popiju četiri litre alkohola. Veliki broj njih ne libi se sjesti za upravljač nakon “čašice viška”, ne razmišljajući o tome do kojih posljedica to može dovesti. Policija uporno poručuje: bez adekvatnijih zakona i prijetnji kaznama ne možemo očekivati pomak.
Da bi se ostvarila svrha kažnjavanja, kazao je za N1 zapovjednik PP Stari Grad Sarajevo Nedžad Mulaosmanović, mora se poraditi na zakonu o izvršenju sankcija. – Da vozači zaista osjete i plate sankciju. Sada je jako teško osjete. Mi predlažemo izmjene Zakona o sigurnosti u prometu s fokusom na alkohol od 2019., međutim, nismo uspjeli, a neke druge stvari u istom zakonu mijenjale su se na jednoj ili dvjema sjednicama. Štetna posljedica za parkiranje i alkohol nije ista – naveo je.
Važeći Zakon o osnovama sigurnosti u prometu, kaže, izišao je 2006. godine. Standardi života od tada su znatno promijenjeni.
– Da je sankcija i tada bila odgovarajuća, sad bi joj se izgubio smisao. Recimo, alkohol do 0,8 promila kažnjava se s 50 KM. S druge strane, prema nekim odlukama u SŽ-u, kažnjava se konzumiranje alkohola na javnom mjestu u parku s 500 KM – naveo je Mulaosmanović.
Izmjene zakona
Prednacrt Zakona o osnovama sigurnosti prometa (ZOSP) u BiH otkriva značajno pooštravanje kazni za vozače pod utjecajem alkohola. Do sada je vozačima ili instruktorima vožnje s više od 1,5 promila alkohola u krvi prijetila kazna od 400 do 1000 KM i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od dva do šest mjeseci.
Novi ZOSP predviđa da će vozači ili instruktori vožnje s više od 1,5 promila alkohola u krvi biti kažnjeni novčanom kaznom od 2000 do 3000 KM, uz oduzimanje vozačke dozvole na razdoblje od najmanje šest mjeseci.
Ako vozač pod utjecajem alkohola izazove prometnu nesreću ili vozi bez stečene vozačke dozvole ili prekomjernom brzinom, ZOSP predviđa novčanu kaznu od 3000 do 5000 KM, uz zaštitnu mjeru zabrane upravljanja automobilom u trajanju od devet mjeseci.
Objava Deset puta veća kazna za alkohol na klupi u parku nego za upravljačem vozila pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
