„Dani Karađoz-begove medrese“: Promovisana knjiga „Ka razumijevanju Kur’ana“

U Mostaru je u nedjelju, u sklopu manifestacije „Dani Karađoz-begove medrese“ održana promocija knjige „Ka razumijevanju Kur’ana“, autora prof. dr. hfz. Rifeta Šahinovića. Promocija je održana u multimedijalnoj sali Studentskog hotela Mostar, a prisutnima su se obratili mr. Salem efendija Dedović, muftija mostarski, prof. hfz. Aid Tulek, direktor Karađoz-begove medrese i sam autor knjige.

„Časnom Kur’anu mi muslimani trebamo prilaziti kao knjizi utjehe, knjizi nade, knjizi razgale i mira. Njene poruke prožete su tim glasovima. One su tu da pobude u čovjeku poticaje da čini ono što je dobro, ono što je lijepo i ono što je korisno. Uvijek i u svakom vremenu Časni Kur’an nam se razotkriva u toj svojoj neiscrpnoj širini i dubini, s novim mogućnostima čovjeku da pronađe sklad i mjeru u svome životu, da upotpuni, odnosno da koriguje svoje ćudoređe, svoje ponašanje prema ljudima, svoje ponašanje i odnos prema prirodi i prema svemu što ga okružuje u ovom zemaljskom prostoru. Knjiga koja je pred nama napisana je da nam predoči Kur’an kao cjelinu. I upravo nam je obaveza čuti i razumijevati Kur’an kao cjelinu“ – rekao je muftija Dedović.

Knjiga „Ka razumijevanju Kur’ana“ je od izuzetnog značaja, jer na sveobuhvatan i duhu vremena primjeren način govori o vrijednostima koje su duboko utkane u Allahov govor i njen autor je upravo kroz tu knjigu otkrio dio blaga koji se nalazi u Časnom Kur’anu.
„Kur’an kao cjelinu prepoznati i uzeti, znači Kur’an shvatiti, pojmiti i prihvatiti da je to inkluzivna knjiga. To znači da Kur’an nije knjiga koja isključuje bilo koga. To je knjiga koja je inkluzivna, koja uključuje različite denominacije i profile, ne isključuje nikoga. Ona je putokaz i uputstvo čovječanstvu čitavom. Narativ koji Kur’an svodi ka ekskluzivizmu vodi zatvaranju, vodi uskogrudnosti. Ne vodi otvorenosti i širini s kojom nakanom je Bog dragi Kur’an objavio. Takvo čitanje Kur’ana je pogrešno, nepotpuno. Ono ne zahvata Kur’an kao cjelinu“ – pojasnio je Muftija mostarski.

Djelo doktora Šahinovića, „Ka razumijevanju Kur’ana“, donosi intelektualno i duhovno zrela promišljanja o vječnoj Božijoj riječi, koja nadahnjuje ljudsko stvorenje smjerno predano njenom putokazju.
„Uistinu sam osjećao duhovno zadovoljstvo, jednu duhovnu sofru iščitavajući detaljno ovu knjigu ‘Ka razumijevanju Kur’ana’, našeg velikog alima i intelektualca, nadasve hafiza koji razumijeva učeći, čitajući i pomno razmišljajući o Allahovim porukama koje je On objavio u Svojoj posljednjoj objavi. Toplo svima preporučujem da ovu knjigu pročitate, da uz nju uživate i da kroz nju prepoznate veličinu Kur’ana, njegove poruke i razumijevanja u duhu našeg vremena, onako kako se može shvatiti sa ove vremenske distance od same Objave i života Muhammeda, a.s., našeg uzora“ – kazao je profesor hafiz Aid Tulek.

Profesor Tulek se osvrnuo i na aktuelno stanje u muslimanskom svijetu, ali i svijetu općenito, te potrebi da se čovjek današnjice ogleda u kur’anskim putokazjima, a ne u onom što mu neće donijeti duhovni napredak.
„Kur’an mora biti izvor našeg ahlaka, naše etike, našeg ponašanja, našega odnosa prema Stvoritelju i našeg odnosa prema svim ljudima koji žive na planeti, bez obzira kojem vjerskom opredjeljenju oni pripadali. Upravo nam jako mnogo fali u našem vremenu i u našem životu iskrenosti i duhovnosti, jer u ovom vremenu materijalizma, savremenog načina komuniciranja, uloge medija, uloge društvenih mreža, možemo kazati i tehnike koja je ovladala ljudskim životima, potrebno je da se preispitamo, da se vratimo Kur’anu i da se vratimo duhovnosti koja će nam pomoći da prevaziđemo ovo vrijeme i da budemo Allahovi odani robovi“ – poručio je, tumačeći poruke knjige „Ka razumijevanju Kur’ana“, direktor Karađoz-begove medrese.

Tumačenje Kur’ana je tema koja zanima alime, ali i sve vjernike. To je putokaz koji smjerno prate i uvijek i iznova se zagledaju u njegovu sadržinu, stalno mu se vraćajući i propitujući svoja intelektualna i duhovna stanja. O Kur’anu kao putokazu svakom čovjeku, o njegovim porukama u današnjem vremenu je, na kraju promocije, govorio autor, prof. dr. hfz. Refik Šahinović.
„Kur’an je objavljen svima nama i svako od nas mora svoje duhovne kapacitete upotrijebiti da čita i iščitava Kur’an. Tragom te misli, pokušao sam da izbjegnem strogu akademsku principijelnost, a sve s namjernom kako bi naše promišljanje o Kur’anu učinio prohodnijim, čitljivijim, da bismo lakše tu poruku primili. A zašto nam je to potrebno? Potrebno nam je, jer mi u današnjem vijeku živimo u vrlo teškim i dramatičnim vremenima, bez ikakvog pesimizma to kažem. Posebno je važno da uvijek skrećemo pažnju da današnji savremeni čovjek živi u jednom posebnom vremenu, vremenu ekranizacije, i taj današnji čovjek je čovjek ekrana“ – istakao je autor Šahinović.
Autor je kroz djelo „Ka razumijevanju Kur’ana“ pokušao rješenja za teme i probleme čovjeka koji živi u 21. stoljeću pronađi upravo u kur’anskim porukama.

„Mi Kur’an moramo otvarati znanjem. Ne možemo ga na drugačiji način otvoriti. Ali, ne ovim znanjem kako ga mi shvatamo, kako mu mi prilazimo na ovom svijetu, jer ovo moderno znanje je ubitačno za ljudsku civilizaciju, zato što savremeni naučnici svijeta govore da ovaj postmodernizam ima određene karakteristike, a jedna od karakteristika jeste složenost ovog vremena. Zaista, u svakom pogledu je složeno. Druga karakteristika jeste haos, a taj haos proizvodi znanje koje je produkt informacija. Jer, jednim klikom čovjek može mase izvesti na ulicu i proizvesti haos. Karakteristika ovog vremena jeste kontradiktornost. Što je više znanja među ljudima i diploma, sve je više neznanja, odnosno siromaštva znanja, te siromaštva u duhovnom smislu. I sljedeća karakteristika savremenog vremena jeste velika neizvjesnost. Zaista, mi živimo u velikim neizvjesnostima u 21. stoljeću. Te neizvjesnosti tiču se našeg političkog stanja, našeg opstanka, velikih bolesti i sl. Muslimane nije zaobišlo takvo vrijeme, i stoga sam ponudio jednu ovakvu knjigu, kao priliku za intelektualno i duhovno bogaćenje kroz iščitavanje kur’anskih poruka u ovakvom vremenu“ – pojasnio je prof. dr. hfz. Rifet Šahinović.

Izdavači ovog značajnog djela su Muftijstvo bihaćko i Medresa „Reis Džemaludin efendija Čaušević“, a recenzenti: profesor doktor Nedžad Grabus, profesor hafiz Mehmed Kudić i docent doktor hafiz Mensur Malkić, saopćeno je iz Karađoz-begove medrese Mostar.

(Mostarski.ba)