back to top

Broj suicida u BiH u porastu

U prostorijama za zadržavanje Policijske stanice Mostar, prije tri dana samoubojstvo vješanjem počinio je Dalibor Ramović iz Goražda.

Nakon uviđaja obavljenog na licu mjesta utvrđeno je da je samoubojstvo počinjeno pomoću vezice izvučene iz trenerke.

Ramovića je mostarska policija istoga dana u alkoholiziranom stanju privela u policijske prostorije nakon što im je prijavljeno da je narušavao javni red i mir. U međuvremenu je tijekom policijske obrade i provjerom podataka utvrđeno da je potjernicu za njim raspisao trebinjski sud zbog čega je zadržan u policijskim prostorijama.

Dan kasnije, suicid je na sreću bezuspješno pokušan u Studentskom centru Mostar. Riječ se o studentici rođenoj 2000. godine. Ona je pokušala izvršiti samoubojstvo rezanjem vena, potvrđeno je iz županijskog MUP-a.

Djevojka je nakon ukazivanja liječničke pomoći prevezena na Odjel neuropsihijatrije Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Crna statistika

Prema zvaničnim statistikama, svakih 40 sekudni, jedna osoba u svijetu počini samoubojstvo, i to je drugi uzrok smrti tinejdžera, starosti između 15 i 24 godine.

U Udruzi za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji Fenix upozoravaju na poražavajuće statistike kada je riječ i o broju suicida u Bosni i Hercegovini. Posebno alarmantnom smatraju činjenicu da se sve više mladih okreće činu oduzimanja života, kao rješenja problema u kojem se nalaze.

– Nažalost, ni oni, kao ni stariji građani se ne odlučuju povjeriti nekomu i zbog toga apeliramo na roditelje, rodbinu, te prosvjetne i zdravstvene djelatnike, da ne smiju držati u tajnosti ako im se osoba javi i čak samo insinuira namjeru počinjenja samoubojstva, kaže koordinatorica u Udruzi Fenix, Sandra Mustafić.

Kao društvo pokušavamo izbjeći usvajanje zdravih modela ponašanja, smatra psiholog Bojan Šošić.

Određena razina odgovornosti je, kako kaže, i na medijima kojima savjetuje izradu kodeksa i usvajanja normi ponašanja kada je riječ o prenošenju vijesti o samoubojstvima.

– Postoji pojava efekta imitacije, kada su u pitanju suicidi, odnosno vjerovatnoća vršenja čina se povećava kada su više zastupljene vijesti o tomu. S druge strane, u pogledu općeg ustroja društva nismo demokratizirani, kako bismo shvatili što znači građanski aktivizam i odgovrnost, kaže Šošić.

Prema njegovom mišljenju građani trebaju, svako na svoj način, potražiti primjere dobroga oko sebe. Toga, naglašava, ima, ali smo zajedno počeli odustajati od prepoznavanja.

– Moramo gledati što je dobro i početi graditi mreže kao paralelni sustav koji bi počeo u tom ukrupnjavanju kontrirati zlu koje nam se nameće od onih koje izgleda demokratski biramo, dodaje Šošić.

Veliki utjecaj na mentalno zdravlje mladih je i u savremenim stilovima života, posebno u kontekstu korištenja socijalnih mreža. Teško se distancirati od svega, posebno kada se pročita negativan komentar o sebi. I tomu se moramo oduprijeti. U konačnici, depresija, anksioznost i osjećaj bezizlaznog stanja rezultiraju povećanim brojem suicida u Bosni i Hercegovini, državi u okovima surovijeg i izopačenijeg društva.

Više od 400 osoba u BiH okončalo je život smo u prošloj godini. Crne statistike nisu pošteđeni ni adolescenti, a izazovi modernog doba, stres, ekonomska situacija, samo su neki od okidača.

Loše namjere i sadržaji

Psiholozi kažu kako se nažalost mladi životi gase, jer ne pripadaju obrascima ponašanja u zajednici, a koja kreiraju upravo društvene mreže. Ističu da društvene mreže služe pojedincima koji žele ispoljiti ponašanje niže vrijednosti, nasilje i klevetu na račun drugih, bez sankcija i sagledavanja posljedica, a najčešće žrtve su upravo mladi.

– Kroz društvene mreže smo ulicu uveli u stan i kuću, jer danas svatko ima mogućnost da preko društvenih mreža uđe kod djeteta, u obitelj, u stan ili druge osobe i vrši uticaj, uvijek ciljano motivisan patološkim potrebama. Ne možemo reći da na društvenim mrežama jednostavno dominiraju vrijednosti, dominiraju loše vrijednosti, drugim riječima, dominiraju loše osobine, loše namjere, loši uticaji i loši sadržaji, koji upravo uslovljavaju određeno opažanje, doživljavanje i reagiranje. Dakle, štetno djeluju na formiranje čovjeka, kaže psihoterapeut Aleksandar Milić.

Najveći broj samoubojstava u BiH posljednjih godina izvršen je vješanjem, zatim uporabom vatrenog oružja, skakanjem s visine, utapanjem, aktiviranjem bombe ili drugog eksplozivnog sredstva i trovanjem. Stres, nezaposlenost, siromaštvo, društveno-ekonomski faktori samo su neki od okidača. Prevencija, posebno u periodu djetinjstva. uz unapređenje obiteljskih odnosa, najbolji je oblik liječenja, ističu stručnjaci.

H. Ž.

Broj suicida u BiH u porastu Dnevni.ba.

dnevni.ba

Popularno danas