Danas je blagdan Prikazanja Gospodinova, Svijećnica ili Kalandora, a slavi se 40 dana nakon Božića. U povodu ovog blagdana u svim se crkvama slave svete mise i blagoslivljaju svijeće.
Večernja misa u župnoj crkvi Gospe od Zdravlja u Neumu je u 18:00 sati na kojoj će se blagoslovit svijeće koje vjernici pale u svojim obiteljima na svetkovine i svečane prigode.
Svijećnica je spomendan na događaj kada su, prema propisu Mojsijeva Zakona, Josip i Marija donijeli Dijete Isusa u Hram da Ga, kao prvorođenca, obredno prikažu Bogu. Tu se, bilježi evanđelist, zatekao starac Šimun, koji je uzeo Dijete u naručje i u nadahnuću, prepoznao u njemu budućega Mesiju. Pri tome je Šimun, to je okosnica blagdana, Isusa nazvao Svjetlom, doslovno “Svjetlost za rasvjetljenje naroda”. Otuda blagdanu pučko ime Svijećnica ili Kalandora. Šimun je Mariji ujedno prorekao da će joj “mač boli probosti dušu”.
Spominjući se toga događaja, vjernici danas u crkvu donose svijeće na blagoslov. U obitelji se ta svijeća pali u različitim prilikama: na velike blagdane, u vrijeme oluje i grmljavine, stavlja se i u ruku umirućemu kao ohrabrenje i znak nade u vječni život, ali se pali i u drugim situacijama.
U narodu su brojne izreke koje se spominju uz ovaj blagdan
Naši stari bi običavali reći: „Kalandore ora, prođe zime pola. Za njom ide sveti Blaž, kaže to je laž!“ Uz ovu izreku u narodu, mogli bismo protumačiti i današnje vrijeme u našemu zavičaju kojega je snijeg obišao, ali ne i kiša. No, već sutra sveti Blaž nam najavljuje snježne oborine.
I ne zaboravimo, stariji su smatrali da će godina biti dobra i rodna ako je Kalandora popraćena kišom. Otuda i stara poslovica: “Kalandora vodna, godina rodna”. Druga, pak poslovica kaže: “Kalandora vedra, u dice se vide rebra”.
Ime današnjeg blagdana
Svetkovina ‘Svijećnica’ ima više imena i svako odgovara stvarnosti na koju poziva ova svetkovina: Svijećnića, svijetlo, blagoslov svijeća; Kalandora po candeli, latinski svijeća; Prikazanje Isusa u hramu nakon 40 dana i Marijino očišćenje, također nakon 40 dana.
Današnja svetkovina se zove po svijećama, po blagoslovu svijeća koje danas blagoslivljamo i nosimo u svoje domove “svijetlo od svijetla”.
Međutim, službeni naziv je Prikazanje Isusovo u hramu. Ima ona i još naziv svetkovina Marijina očišćenja.
Na Istoku se ova svetkovina zove i “susret”. Kao što je bio Mojsijev zakon nalagao da se dijete prikaže nakon četrdeset dana u hramu i da se prinese dar, tako je naređivao da se mora i majka četrdeset dana poslije poroda pojaviti i tako postati čista po Zakonu, piše Kamenjar.com.
Ovo je, dakle, svetkovina i Isusova i Marijina. Isus je danas u središtu na kojega su upućene dvije osobe iz Staroga zavjeta: starac Šimun i proročica Ana. Oni su čekali otkupljenje i otkupitelja.
Svijećnica je svečano ušla u Rim u prvoj polovici VII-ga stoljeća. Papa Serđo I je naredio jednu od najstarijih pokorničkih procesija koja je išla od Sv. Hadrijana sa Foruma i završavala u Svetoj Mariji Velikoj (Santa Maria Maggiore). Svijeće su se blagoslivljale po tekstu i riječima starca Šimuna, a sama procesija je trebala zatrti poganske običaje u gradu što su još zaživljavali.
Svijetlo je došlo u Rim i na Svijećnicu svečanim ophodom i ostalo zauvijek u Rimu.
Objava Blagdan je Prikazanja Gospodinova, Svijećnica ili Kalandora – blagoslov svijeća na večernjoj sv. misi pojavila se prvi puta na Neum.online.
