U roku od mjesec dana zabilježen je porast kredita samo kod stanovništva u iznosu od 78,7 miliona KM, prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine za mjesec kolovoz. BHRT je istražio svrhu korištenja nenamjenskih kredita od strane građana i zašto se povećava broj građana koji ih uzimaju.
“Pare se brzo potroše…”
Zbog male penzije, Banjalučanka Cica Bosnić bila je prisiljena uzeti nenamjenski kredit od 5.000 maraka. Kaže da je to bilo posljednji put, jer se ne isplati zbog visoke kamate.
“Isključivo za preživljavanje, jer je moja penzija mala, 428 maraka sa 30 godina radnog staža. Kamate su velike, pare se brzo potroše i na kraju ostaje ništa”, izjavila je Bosnić za BHRT.
Jesen je vrijeme ekspanzije nenamjenskih kredita. Za mnoge građane, nenamjenski krediti su jedini način preživljavanja.
U Pokretu potrošača Srednje Bosne ističu da nenamjenske kredite ne uzimaju samo građani s niskim primanjima, već i oni s prosječnim primanjima. Razlog vide u višestrukom rastu troškova života u proteklim godinama.
“Nažalost, uzimaju male kredite koji im služe da prežive godinu, posebno zimu kada se djeca spremaju za školu, priprema zimnica, kupuju ogrev za zimu. Sve veći broj građana se odlučuje na uzimanje kredita kao jedinog sredstva preživljavanja”, navodi Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača Srednje Bosne.
Porast kredita
Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuju da su ukupni krediti u kolovozu iznosili 25 milijardi maraka, što je povećanje od 34,9 miliona u odnosu na srpanj. Zabilježen je porast kredita za stanovništvo.
“Porast kredita zabilježen je u sektoru stanovništva za 78,7 miliona maraka, dok je u ostalim sektorima zabilježeno smanjenje porasta kredita”, navode podaci CB BiH.
Ekonomisti smatraju da je pad potražnje za namjenskim kreditima posljedica zahtjeva banaka za upisivanje hipoteke na imovinu, dok za nenamjenske kredite nije potreban instrument osiguranja.
“Stanovništvo i manji dio gospodarstva su se orijentirali na nenamjenske kredite, izbjegavajući dodatne instrumente osiguranja koje banke zahtijevaju od njih”, objašnjava Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo.
Nenamjenski krediti se relativno brzo odobravaju. Građanima s većim kreditnim rizikom se obračunava veća kamata nego onima s manjim kreditnim rizikom.
Veliki broj građana je primoran, bez obzira na nepovoljnu kamatu, uzeti kredit za golod preživljavanje.
Članak “Sve više građana diže nenamjenske kredite: Isključivo za preživljavanje” prvi put je objavljen na Grude Online.
Izvor: ( www.grude-online.info / Mostarski.info )
