LIVNO – Bosna i Hercegovina obiluje brojnim planinama bajkovite ljepote, a jedna od takvih je i Kamešnica, koja se nalazi na samoj granici Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom i prostire se većim dijelom na području općine Livno.Kamešnica je produžetak Dinarskog gorja, a pogled na njene impresivne kamenite padine i visove, koji kao da su usječeni u samo nebesko plavetnilo, ilustrativno govori o tome zašto je nazvana baš takvim imenom.
Sama planina je omiljeno mjesto koje posjećuju prije svega planinari iz naše zemlje i Hrvatske, ali i drugi zaljubljenici u planinarstvo i prirodu. Planinski lanac Kamešnice je granična linija između dvije zemlje, s tim što se veće područje, praktično cijeli vršni greben s najvišim visovima, nalazi u sastavu Bosne i Hercegovine.
Najviši vrh planine, do kojeg vodi više planinarskih staza, zove se Konj i visok je 1.856 metara, a dominantni su i vrhovi Kurljaj (1.809 m) i Garjeta (1.773 m), dok je sa hrvatske strane najviši vrh Garjeta (1.308 m).
Niža područja su obrasla bukovom šumom prošaranom razigranim potocima koji se hrane otapanjem snijega, ali treba reći kako tokom ljetnih mjeseci mnogi od njih naprosto presuše. Uspon na planinu je vrlo težak, s obzirom na to da treba savladati više od 800 metara nadmorske visine, pa se ne preporučuje planinarima s lošijom fizičkom spremom.
U zimskim uslovima to je još teži podvig, a ponekada ga je nemoguće ostvariti bez specijalne opreme koja omogućava kretanje preko snijega i leda. Staze su dobro označene i markirane planinarskim znakovima, a na 1.400 metara smješteno je planinsko sklonište koje nudi predah ili zaštitu od nepovoljnih vremenskih uslova. Ono što krasi ovu planinsku ljepoticu je impresivan pogled koji počinje odmah po izlasku iz šume na ogoljeni dio kojim caruje kamen i siromašno rastinje. Sa vrhova Kamešnice pruža se predivan pogled na Livanjsko i Sinjsko polje, Buško jezero, te susjedne planine Troglav, Šator, Goliju, Cincar, Malovan, Tušnicu, Vran, Čvrsnicu, Zavelim, Biokovo, Mosor, Svilaju, a kad je vrijeme lijepo i prozirno, naziru se i otoci na Jadranskom moru.
S obzirom na to da je na takvom geografskom položaju, na razdjelnici dva kilmatska uticaja, mediteranskog i kontinentalnog, česte su i nepredvidive promjene vremena, a dan bez snažnog vjetra je gotovo nezamisliv.
Također, ono što krasi ovu ljepoticu je i neobična morfologija, stjenoviti oblici koje kao da je rukom izvajao neki vješti umjetnik, a posebno su poznata Vrata Kamešnice, neobičan geomorfološki oblik po kojem je planina prepoznatljiva. Također, veliki je broj jama i pećina, pa je speleolozima ovo interesantno područje koje često posjećuju i istražuju podzemni svijet.
Zbog teškog terena na planini nema graničnih oznaka, a s obzirom na to da nije bila zahvaćena ratnim djelovanjima, nema ni minskih područja pa se može slobodno i bezbrižno planinariti.
Kamešnica je privlačna za planinarenje u svim godišnjim dobima, s tim da posebno treba paziti i voditi računa tokom zimskih uspona, jer snijeg i led mogu predstavljati veliku opasnost. Ona je i stanište raznih biljnih i životinjskih vrsta, a treba istaknuti žutu sirištaru, endemičnu biljku koja je vrlo rijetka u drugim podnebljima. Također, mogu se pronaći i mnoge biljne ljekovite vrste, kao što su gorska metvica, pelin, alpski lišaj, čemerika, majčina dušica, kadulja i ostale.
Za razliku od biljnog, životinjski svijet nije tako brojan, jer je planina po vrhovima goletna te je naseljavaju većinom gmazovi, ali su mogući i susreti s vukovima, lisicama, divljim svinjama, pa čak i sa medvjedima. Za sve one koji vole planinarstvo i prirodne ljepote, Kamešnica je destinacija koju moraju obavezno posjetiti.
