U predškolskom odgoju i obrazovanju u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) mnogo je izazova, a jedan od najvećih je zakonska regulativa, rekla za Fenu Marina Zeleničić, stručna savjetnica za predškolski odgoj Zavoda za školstvo u Mostaru, koja je sudjelovala z radu okruglog stola na temu ”Unaprjeđenje prekogranične razvojne suradnje poboljšanjem kvalitete predškolskih odgojno-obrazovnih ustanova u HNŽ-u”. Prema riječima Zelenčić, na razini države je još 2007. godine donesen Okvirni zakon o predškolskom odgoju, kojim je postavljen rok od pola godine u kojem se trebalo županijske zakone uskladiti s njime. Zelenčić, pak, ističe da je HNŽ jedina županija u kojoj to nije učinjeno.
– U HNŽ-u je još uvijek na snazi Zakon o predškolskom odgoju iz 2000. godine. Osim što nemamo usklađen zakon, naši su podzakonski akti usklađeni s Okvirnim zakonom, tako da imamo standard i normativ koji je usklađen s Okvirnim zakonom ali je apsurd da on nije u suglasnosti s važećim Zakonom o predškolskom odgoju u ovoj županiji. Također, Pravilnik o pedagoškoj dokumentaciji donesen je naknadno, nakon okvirnog zakona, precizirala je te ukazala da nereguliran zakon i podzakonski akti stvaraju konfuziju u radu predškolskih ustanova, što je jedan od najvažnijih izazova koji vuče sve ostale.
– Jedan od također bitnih izazova je financiranje. Naime, djeca u HNŽ-u nisu obvezna pohađati predškolsku ustanovu pred polazak u osnovnu školu. Samim time, ne financira se nijedno dijete koje pohađa privatnu predškolsku ustanovu. U tom su cilju privatne predškolske ustanove formirale udrugu i pokrenule inicijativu te se sada na tom pitanju radi.
– Vjerujemo i nadamo se da će obrazovne vlasti imati razumijevanja, da će shvatiti značaj ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, kao i značaj ulaganja u rani i predškolski odgoj i obrazovanje, kaže sugovornica Fene ističući žurnost rješavanja ovih pitanja jer se, prema istraživanjima, do sedme godine završi 70% sposobnosti za učenje. – Sav kapacitet kod djece, naše buduće generacije, je u predškolskom odgoju i obrazovanju. Recimo, dijete od dvije godine uči dvostruko brže od odrasle osobe. Postoje i istraživanja longitudinalne studije koja pokazuju da se za jedan uložen dolar u predškolstvu vrati 6 dolara. To je podatak koji bi trebao potaći na financijska ulaganja, poručuje Zelenčić koja je kao na jedan od izazova ukazala i na nedostatak stručnog kadra, pojasnivši da u predškolskim ustanovama, osim magistara i profesora predškolskog odgoja, rade i pedagozi, psiholozi, edukacijski rehabilitatori te učitelji, a sve u nedostatku odgajatelja.
Projekt ‘Dobri mostari – čuvari hrvatskog zajedništva’
Ravnateljica Dječjeg vrtića ”Sveti Josip” iz Mostara Marija Jovanović je, iznoseći dosadašnja iskustva, navela da, kada žele unaprijediti svoj rad i pružiti adekvatnu skrb za djecu, često nailaze na financijske poteškoće, osobito u uvjetima naglog rasta cijena i troškova života.
– Dodatno je teško jer, kao privatni dječji vrtić, zajedno s drugim privatnim predškolskim ustanovama, još uvijek nismo na proračunu ni Grada ni Županije. U takvim teškim uvjetima trebali smo razmišljati i pronalaziti vanjske izvore financiranja, što smo mi ostvarili kroz projekt ‘Dobri mostari – čuvari hrvatskog zajedništva’. Svjesni smo da to nije dugoročno ni trajno rješenje za naše djelovanje, ali kroz neke aktivnosti koje smo provodili unutar projekta uspjeli smo ostvariti neke nama važne ciljeve, kazala je i pojasnila da je projekt vrijedan 23.890 eura, od čega je 21.000 eura osigurano kroz Program prekogranične suradnje Hrvatske i BiH, čiji je nositelj hrvatsko Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a, a kroz koji su provedene brojne aktivnosti, poput adaptacije i opremanja predškolskih ustanova i jačanja kapaciteta odgojno-obrazovnih djelatnika i roditelja.
