Vinari su zadovoljni, kao i posjetitelji koji su kušali vina Vinarija Buntić, Majić, Rubis, Matić, Hepok, Petrus, Ostojić, Vilinka te Carska vina Grge Vasilja.
Završen je Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru na kojem su posjetitelji mogli kušati i vrhunska hercegovačka vina okupljena oko udruge BLAŽ.
Vinari su zadovoljni, kao i posjetitelji koji su kušali vina Vinarija Buntić, Majić, Rubis, Matić, Hepok, Petrus, Ostojić, Vilinka te Carska vina Grge Vasilja.
Tradicija i obitelj
Neke od ovih vinarija imaju već dugogodišnju tradiciju u proizvodnji vina, a neke mlađe se tek pojavljuju na tržištu i oduševljavaju svojim vinima. Jedna od mlađih je i Vinarija Majić iz Ljubuškog koja je na tržištu dvije godine. Vlasnik vinarije je Vjeko Majić, povratnik u Hercegovinu. Zbog povratka u rodni kraj i ulaganja u proizvodnju vina nije se pokajao.
-U stvaranju naših vina sudjeluje isključivo obitelj, od proizvodnje vina do izrade loga na čemu su puno radila djeca. Preko trideset godina bavimo se ugostiteljstvom i hotelijerstvom u Hrvatskoj i Njemačkoj, vratio sam se i otvorio vinariju zbog ljubavi prema Hercegovini i našoj tradiciji, a to ne bi bilo lako bez podrške obitelji, kazao je Majić, koji vina na Mostarskom sajmu izlaže u sklopu udruge BLAŽ, koja promiče kulturu pijenja vina kroz znanje o vinu s posebnim naglaskom na autohtone sorte blatine i žilavke.
Dobre reakcije
Majić je zadovoljan dobrim reakcijama posjetitelja na vina pa naglašava kako se svima ”sviđa novi moderni put koji prate hercegovačke vina, a koja se mogu mjeriti sa svim vinima svijeta”.
Antonio Matić, vlasnik i enolog u Vinariji Matić pripada već trećoj generaciji vinara u svojoj obitelji. Nakon što je završio studij vinarstva i vinogradarstva na Agronomskom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vratio se u Hercegovinu i nastavio ono što su radili njegov djed i otac.
-Došli smo prezentirati svježu liniju naših vina, svježu žilavku i rose s kojima ulazimo u novu sezonu. Ovdje smo u jednoj grupi, svu izlažemo zajedno, nas devet vinara u sklopu udruge BLAŽ. Kao i kolege, svake godine pomičemo granice što se tiče naših vina. Kupci i posjetitelji su jako zadovoljni, kazao je Matić, koji ističe kako među hercegovačkim vinarima dolazi do smjene generacija.
-Nakon završenog studija, vratio sam se u vinariju kako bih unaprijedio ono što su djed i otac započeli. Mlađe generacije zajedno rade na promociji, još ima prostora za podizanje vinske kulture na našim prostorima, ali ako ovako nastavimo pred nama su sigurno dobri rezultati, kazao je Matić.
Velika reklama za cijelu Hercegovinu
Nije on jedini iz mlađe generacije vinara bio na Sajmu, sreli smo i mlade predstavnike Podruma Ostojić i Vilinka.
-Dojmovi sa Sajma su odlični. Posjećenost na štandu BLAŽ-a je izvanredna i drago nam je da smo nazočili na ovom Sajmu s udrugom BLAŽ. Blatina i žilavke naše su autohtone sorte i ova priča je izvanredna. Ovo je velika reklama i za cijelu regiju Hercegovinu. Blatina i Žilavka jako su prihvaćene, a želimo da budu i još više prihvaćenije. Cilj nam je da kad netko spomene Hercegovini ili BiH da su blatina i žilavka prve asocijacije, ističe Blaž Ostojić, a njegovo mišljenje dijeli i Luka Ereš iz Vinarije Vilinka.
-Zadovoljni smo klijentima koji dolaze, a sklopili smo i neke poslove ove godine na Sajmu. Gosti Sajma uglavnom su preferirali žilavku. Jako smo zadovoljni BLAŽ-om, kao udrugom u kojoj smo svi u jednom i nadam se kako će se ta priča nastaviti i da će ubuduće biti i još veća, kazao je Ereš, koji također ističe dobru posjećenost na štandu BLAŽ-a, koji je okupio brojne hercegovačke vinare, među kojima je i Vinarija Rubis iz Vionice.
Suvremene vinarije
-Pojava suvremenih vinarija male i srednje veličine odraz je praćenja recentnih trendova na svjetskoj vinskoj sceni te odražava svojevrstan preokret u načinu uzgoja vinove loze i proizvodnje vina na prostoru Bosne i Hercegovine. Vinarija Rubis, sa svojim korijenima u tradicionalnom obiteljskom vinogradarstvu i vinarstvu gospodina Mate Mandarića i njegovih predaka, predstavlja moderni zaokret usmjeren na unaprjeđenje tradicionalnog i primjenu modernog u svojoj čarobnjačkoj potrazi za vinskim savršenstvom, ističu iz Vinariju Rubis.
I Mate Vasilj, vlasnik Vinarije Petrus povratnik je iz inozemstva koji se u rodnom kraju odlučio proizvoditi vina.
-Vratio sam se iz tuđeg svijeta prije više od trideset godina i zaljubio vino, lozu, vinogradarstvo, vinarstvo… Posadio sam oko 60 tisuća loza. Nisam se pokajao, trudim se napraviti dobro vino, trudim se da svi budu s njim zadovoljni, a pokušat ćemo ga plasirati i u Europu, bio sam i u Zagrebu zadovoljni su i očekujem kako ću proširiti tržište, kazao je Vasilj, a Vinarija Buntić, jedna je od onih koja ima dugu tradiciju proizvodnje vina.
Vrhunska priča
-Sajam je kao i uvijek vrhunska priča, na kojoj je BLAŽ prisutan zadnjih godina. Mi izlažemo svoje autohtone sorte batinu i žilavku i ljudi koji ih kušaju, naročito oni sa strane, oduševljeni su našim vinima. Uvijek postavljaju dodatna pitanja, raspituju se o vinima… Dojmovi su baš pozitivni, kazao je Marin Buntić, a Haris Hajdarević, upravnik vinarije i destilerije Hepok Mostar ističe kako ova kompanija postoji od 1965. godine te da raspolaže s 350 hektara vinograda, vinarijom kapaciteta 5 milijuna litara i destilerijom dnevnog kapaciteta 25.000 litara vina.
-Proizvodimo vina, travaricu i lozu te pet likera, raspolažemo s najvećim vinogradarskim kompleksom u BiH, to je plantaža Željuša površine 450 hektara, a nalazi se između planina Velež i Prenj te rijeke Neretve. Tu imamo deset sorti vina od kojih najviše blatine i žilavke, kazao je Hajdarević naglašavajući kako rado podržavaju Sajam te da su komentari na vina dosta dobri.
Nagrade
Na 24. međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru uz vinare okupljene na štandu udruge BLAŽ svoja vina predstavili su i Vinarija Čitluk, Zadro te Andrija. Mnogi od ovih vinara su i nagrađeni, što znači da je uz posjetitelje hercegovačkim vinima zadovoljna i struka.
-Možemo biti jako zadovoljni s nivoom objektivne kakvoće vina. Za razliku od nekih davnih vremena kad sam počinjao voditi ovdje ocjenjivanja bio sam kritičan, tako danas, s velikim zadovoljstvom mogu i moram upućivati pohvale i reći da svi proizvođači s ovih prostora mogu biti ponosni sa svojim uradcima, izjavio je prof. Bernard Kozina, s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i predsjednik povjerenstva za ocjenjivanje vina.
Direktorica Mostarskog sajma, Dalfina Bošnjak, kazala je kako je njihova trajna zadaća, promocija domaćih autohtonih sorti vina žilavke i blatine i tako će biti i ubuduće, a do sljedećeg susreta na Mostarskom sajmu ili nekog drugog okupljanja uz udrugu BLAŽ, možemo sam zaključiti: Uzdravlje!
