U arhivu Franjevačkog samostana u Fojnici su sačuvana tri lista, koja presavijena čine dvolisnice, dimenzija (raširene dvolisnice) gotovo identičnih suvremenom formatu papira A4 (21,0 x 29,7 cm). Cijeli list je 2 mm dulji od formata A4.
Piše: Anto Ivić
Takvi ukoričeni presavijeni listovi, tj. dvolisnice, činile su knjige, kakve su korištene kao matične knjige u pojedinim župama sredinom 18. stoljeća. Na ovim listovima se vide perforacije kao tragovi uvezivanja.
Sadržaj i način pisanja na drugom i trećem listu ukazuju da su bili dio matične knjige, i to župe Lašva, a popunjavani su 1735. godine. Način bilježenja na prvom listu ukazuje da je bio iskinut iz knjige prije upotrebe.
Na njemu su upisi pojedinih krštenja i vjenčanja u župi Rama od 1728. do 1730. godine
Podjelu sakramenata je vršio fra Martin Gabrić. Okolnosti pastorizacije nalagale su svećenicima da na službi po župama, podjele sakramenata bilježe po povratku s terena u župnu kuću ili privremenu nastambu u kojoj su boravili.
Fra Pavao Dragićević kao župnik u Ivanjskoj, koncem srpnja 1730. piše: „Dobri čitatelju, vjerujem čvrsto da znaš da sam ovo propustio upisati onog dana kao što sam i htio, zbog kojekakvih poteškoća, koje nam se prečesto pojavljuju u turskim krajevima“.[1]
Tri godine poslije u istoj matici je zapisano da je: „pomoćnik (kapelan) odnosno komisionar, časni otac Ivan Kmetović, iz svoje posebne knjižice – u koju bilježi one koji su prošle 1733. godine ponovno rođeni po Svetome Krštenju, po običaju prepisao krštene što slijede dolje.[2]
Kasnije, 1748. godine, skopaljski župnik fra Ivan Kljunović, prije nego će evidentirati podjelu sakramenata u matici krštenih zapisao: „Ne budući vaki imao pria u ovi tevter[3] već u kartu[4] tako i mećem“ Iza navedene rečenice slijedi 13 upisa s, kako sam fra Ivan kaže, „karte“ u matičnu knjigu, s ranijim datumima od redoslijeda upisa.[5]
Na takvu „kartu“, zapravo list, dvaput presavijen, u različitim smjerovima pisanja na četvrtinama polovinama stranice, na ukupno osam četvrtina stranica, zapisano je 28 vjenčanja i 16 krštenja
Autor je, kako je sam zabilježio, fra Martin Gabrić. Sudeći po tomu da upisi nisu poredani kronološki, ovo navodi na zaključak da je riječ o kasnijem prijepisu s ceduljica. Vjerojatno je s ovog lista sadržaj naknadno kronološki prepisan u župnu matičnu knjigu. Međutim, ovo ostaje otvoreno pitanje.
Poslije dosad sačuvane matične knjige krštenih župe Jajce od 1719, fra Martinove bilješke spadaju u najstarije sačuvane upise na području Fojničkog samostanskog distrikta, a posebno su dragocjene u nedostatku starih ramskih matica.
Slika 8: Dio lista s upisima fra Martina Gabrića
[1] MK IV 1729-1751, 1730: br 136. Hoc die esse, benevole lector, certo credo, nes erravi inscribendo, sed tunc, ob impedimenta aliqua, quae seppius in partibus turcicis, nobis occurrunt, adnotare ut volui.
[2] MK IV 1729-1751, 1733: br 440. Transumptio illorum qui Sacro Baptismate renati sunt Anno praeterito 1733 p/er/ nostrum coadiutorem, sive commissionarium Patrem R/everendum/ Joannem Kmetovich ex suo libello particulari in quo signat Baptizatos ut infra.
[3] tur. tefter, defter, knjiga, popis. Fra Ivan je mislio konkretno na matičnu knjigu.
[4] Radi se o papiru, kartonu na kojem je bilježio dijeljenje sakramenata.
[5] MK SKOPJE 1745.-1766.: 1748, poslije 19.8.
