Petnaestak kilometara južno od Mostara u mjestu Buna grle se dvije smaragdne rijeke – Neretva i Buna.
Osim dvije predivne rijeke koje plijene svojom ljepotom, Bunski kanal nipošto nije poput drugih ušća, a posebnost mu daje činjenica da Buna formira i niz slapova prije nego što se pridruži Neretvi.
Poseban je pogled na deltu i zadivljujuću tirkiznu boju u kombinaciji sa prelijepim okruženjem bogatim florom i faunom.
Ljepota ovog krajolika pokazuje zbog čega su Bunski kanali 1970. godine proglašeni dijelom prirode u Zavodu za zaštitu spomenika prirode FBiH i zašto Mostarci godinama vode pravnu borbu da sačuvaju ovaj dragulj Bosne i Hercegovine.
Rijeka Buna duga je svega devet kilometara, a teško da igdje na svijetu postoji rijeka kraćeg toka, veće ljepote i veće popularnosti. Iako je vrelo Bune najčešće ljetna destinacija, kako posjetitelja iz naše zemlje, tako i stranaca, Buna i sve što je okružuje svojom ljepotom i ambijentom mame posjetitelje tijekom cijele godine.
Rijeka Buna izvire ispod stijene u podnožju brda Hum, a u neposrednoj blizini grada Blagaja. Vrelo Bune važi za jedno od najjačih izvorišta vode u Europi. Kapacitet vrela je oko 43 kubna metra vode u jednoj sekundi. Istraživanja su pokazala da je podzemni tok Bune, prije izviranja vode na površinu, dug skoro 20 kilometara.
Na ušću priroda pruža najveći raskoš boja, spoj vode, zelenila i kamena, a prizor je svaki put drugačiji, u zavisnosti od godišnjeg doba i količine vode u kanalu.
Bunski kanali nalaze se pored mjesta Buna, gdje magistralni put ostavlja Mostar i kreće prema Počitelju i Čapljini. Tisuće građana dnevno prođu pored, ali rijetko tko je svjestan da prolazi pored jedne od najljepših slika koje priroda u BiH može ponuditi.
Bunski kanali, pravi dragulj prirode, potpuno su turistički neiskorišteni, osim ribara koji baš tu najviše vole loviti ribu. Pored Bunskih kanala vodi i biciklistička staza, koju su hercegovački entuzijasti napravili na trasi stare “ćirine” pruge i vodi od Mostara sve do Dubrovnika
Vrelo Bune i Tekija Blagaj mogu se uvrstiti u najpoznatije hercegovačko izletište koje svake godine privlači veliki broj posjetitelja, kako domaćih, tako i turista iz cijelog svijeta.
Usprkos svojoj popularnosti ovo mjesto i dalje pruža mir, a istražujući odaje blagajske Tekije uronit ćete u putovanje kroz povijest i zaboraviti na sve moderne izazove s kojima se svakodnevno susrećete, bilo da ste vjernik ili ne.
Vrelo Bune se nalazi 12 kilometara od Mostara u mjestu Blagaj. Ovo područje je naseljeno od davnina zbog blizine važnih trgovačkih cesta.
Izvor rijeke Bune ubraja se u jedan od najjačih krških vrela Europe, a iznad samog izvora moćno se nadvijaju stijene koje idu u visinu od 240 metara.
Povijest govori kako je Tekija nastala ubrzo nakon pada Hercegovine pod tursku vlast 1446. godine, a prvi pisani trag donosi Evlija Čelebija 1466. godine u svom putopisu. Tekija je kroz povijest u više navrata obnavljana i preuređivana, a aktivno je radila do 1925. godine, kada je umro i njen posljednji šejh Sejdo Šehović.
Tekija na Buni u Blagaju otvorena je za posjetitelje tijekom čitave godine i u njenoj predivnoj bašti, s veličanstvenim pogledom na izvor Bune, služe se osvježavajuća pića, čaj i kava.
Tu se također nalazi nekoliko restorana u kojima možete pojesti pastrmku, i to blagajsku, uvaljanu u kukuruzno brašno, što predstavlja svojevrsni specijalitet.
Objava Mjesto gdje Buna grli Neretvu atrakcija koja ostavlja bez daha pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
