Uspješni u pčelarstvu, uzgajanju smokava, turističko-ugostiteljskim djelatnostima, glazbi…
Iseljavanje mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine u inozemstvo nerijetka je pojava, osobito u posljednje vrijeme.
Opstati mogu samo oni najuporniji, koji u ovom sivilu ipak vide tračak svjetlosti, te pošto-poto ne žele napustiti domove i ognjišta svojih predaka.
Među njima je skupina nerazdvojnih prijatelja iz Ljubuškog i Čapljine koji su još od srednjoškolskih dana imali jasnu viziju o zanimanjima kojima će se posvetiti u budućnosti. U svom su naumu, dakako, uspjeli, a svoju pozitivnu priču odlučili su podijeliti i s čitateljima Dnevnog lista.
Razgovor smo započeli s Markom Bilićem, diplomiranim agronomom koji se bavi pčelarstvom, a u svom vlasništvu ima oko 100 pčelinjih zajednica.
Znanje i savjeti
Bilić, naime, obnaša nekoliko funkcija u pčelarskim udrugama na razini županije i federacije, a njegove savjete u vezi što kvalitetnije poljoprivredne proizvodnje traže brojni poljoprivrednici.
”Rado pomažem svima onima koji zatraže savjet, a to je često, budući da sam zaposlen u struci te svakodnevno surađujem s ljudima”, kazao nam je Marko.
Otkrio nam je i to kako njegovi počeci bavljenja pčelarstvom nisu bili lagani, no danas ima seleći pčelinjak i znanje koje mu uvelike pomaže u ovom poslu.
”Unatoč prethodnim izazovnim sezonama, iza nas je, možemo reći, sezona koja nam je išla na ruku pa su prinosi meda oko 15 do 20 kilograma po košnici. Ipak, zbog povećanja troškova imamo i nešto veće cijene, točnije 25 do 30 KM za određene vrste meda. Na svu sreću, sve je veći broj onih koji se odlučuju za domaće i kvalitetne proizvode pa med možemo prodati bez ikakvih problema”, rekao nam je Marko.
Dodao je i to kako proizvođači meda u proteklih nekoliko godina nailaze na brojne prepreke, a među njima su i pašarine koje moraju plaćati u pojedinim županijama.
”Radimo na tome da se riješi ovaj problem, kako bismo nesmetano mogli vršiti selidbu pčela, ujedno i održati pčelarsku proizvodnju na ovim prostorima”, naglasio je.
„Smok“
U razgovor se uključio još jedan vrijedan mladić iz Ljubuškog, Ante Skoko, inače doktor medicine koji je prije sedam godina odlučio uzgajati smokve, autohtono voće u Hercegovini.
”Upustio sam se u ovu avanturu te sam uz pomoć obitelji na obroncima Buturovice zasadio 500 stabala smokava koje su odličan izvor minerala i vitamina te imaju brojna nutritivna i ljekovita svojstva. Danas imam vlastiti brend „Smok“, odnosno proizvodim džem i začin od smokve, kao i čaj od smokvina lista. Izuzetno sam zadovoljan plasmanom proizvoda na tržištu, a planiram uskoro s Markom proizvesti i određene količine bijelog i crvenog vina. Također, pripremamo i knjigu „Kamen koji liječi“ kojoj se osobito veselimo”, naveo je Ante.
Osvrnuo se i na pomoć države koja baš i nije na onoj razini na kojoj bi trebala biti kada je u pitanju podrška mladim ljudima u poljoprivrednoj proizvodnji.
Svitavsko jezero – turistička atrakcija
”Podrška je vidljiva, no mogla bi biti i veća. To je jedan od načina da se mladi potaknu na proizvodnju u različitim oblastima. Ako ne budemo imali potporu, onda neće biti ni uspjeha”, poručio je Ante, osvrnuvši se i na cijene po kojima prodaje smokve.
Tako se već sada mogu kupiti smokve petrovače, a koštaju oko 5 do 6 KM po kilogramu. Tenice, koje će tek prispjeti, bit će u ponudi po cijeni od 8 do 10 KM, dok pripravak za jačanje imuniteta košta 30 KM.
Nakon dvojice radišnih Ljubušaka, nekoliko crtica o uspješnom poslovanju ispričali su nam i Čapljinci, braća Tomislav i Grgo Martić iz Svitave, koji su Svitavsko jezero odlučili pretvoriti u turističku atrakciju. „Lake Tour Svitava“ projekt je koji je zaživio protekle godine te su već sada proširili ponudu i kapacitet usluga.
”Kupajući se godinama na jezeru došli smo na ideju da napravimo barke i organiziramo vožnje za turiste. Odmah smo naišli na pozitivne reakcije, a osim vožnje jezerom, turisti mogu uživati i u našoj domaćoj hrani te se zabaviti i rekreirati na igralištima za odbojku, nogomet… Lijepo je znati da su nam u gostima bili Slovenci, Englezi, Španjolci, Poljaci”, kazala su braća Martić.
”Nadamo se da ćemo nadmašiti sezonu koja je iza nas, a bila je također uspješna”, dodali su.
Našim sugovornicima pridružio se još jedan Čapljinac, Davor Martić, koji je kao svirač harmonike čest gost na raznim svečanim okupljanjima diljem Hercegovine.
”Prijateljima pomažem kad god sam u mogućnosti, a često i zasviram jer, priznat ćete, uz glazbu je sve lakše”, kroz osmijeh je poručio Davor, zaljubljenik u glazbu još od malih nogu.
U konačnici, svi ovi mladići složili su se kako je volja i želja za uspjehom najvažniji korak prema cilju. Jedini način da se napravi dobar posao jest voljeti ono što radite, a što su oni svojim primjerom i dokazali.
Objava VIDEO | Mladi iz Čapljine i Ljubuškog svoju budućnost grade u Hercegovini pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
