U Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar hospitalizirana su dva pacijenta s visokom kliničkom sumnjom na tzv. mišju groznicu, ali u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) trenutno ne postoji epidemijsko izbijanje, kazao je u srijedu specijalist infektologije u mostarskom SKB-u Jurica Arapović.
– Pacijenti su iz Čitluka i Mostara, jedan od njih ima 27, a drugi 30 godina, obojica su na hemodijalizi i za sada klinički stabilno, s tim da je jedan u Jedinici intenzivnog liječenja na ventilatoru i teže je obolio. Slučajevi nisu epidemiološki povezani i trenutno nemamo epidemijsko zbivanje u županiji. Imali smo još nekoliko pacijenata s područja Hercegbosanske županije, a trenutno je na opservaciji još jedna osoba iz Drvara sa sumnjom na hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS), odnosno ‘mišju groznicu’. Dakle, ukupno pet evidentiranih osoba, od kojih su tri potvrđena slučaja, a dva visoka klinička sumnja – istaknuo je Arapović.
Dodaje kako se radi o virusnoj bolesti za koju nema lijeka, a zahvaćena populacija je radno sposobna populacija, odnosno mlađe osobe.
– Ovo je bolest koja se ipak najčešće događa profesionalno izloženim osobama, odnosno šumskim radnicima, veterinarima, izletnicima, planinarima. Preventivne mjere osim deratizacije, odnosno sustavnog uništavanja glodavaca, koje naša županija čini svake godine, je i pranje ruku, izbjegavanje pijenja izvorske vode, održavanje osobne higijene, a boravak direktno na zemlji i kupanje u vodi također nisu preporučljivi – kazao je Arapović.
Naglasio je kako do sada nismo imali epidemije “mišje groznice”, iako je područje Konjica endemsko žarište za HGBS.
– Vidimo da se već godinama pojavljuje i drugo endemsko žarište na području Drvara, Grahova i Livna te također Srednje Bosne i Posavine. Kroz jutro sam pričao s brojnim kolegama i kako se radi o višoj godini, veliki broj slučajeva se trenutno hospitalizira od ovog bubrežnog sindroma hemoragijske groznice – kazao je Arapović.
“Mišja groznica” virusna je bolest kojom se najčešće zarazimo u izravnom kontaktu s glodavcima ili njihovim izlučevinama, odnosno udisanjem prašine ili aerosola koji sadrže uzročnike.
Za HGBS karakteristično je sezonsko pojavljivanje u toplijem dijelu godine – od ranog proljeća do kasne jeseni. Povoljni vremenski uvjeti pogoduju porastu populacije prenositelja uzročnika te bolesti.
Čovjek se gotovo isključivo zarazi kada uđe u područje gdje ima mišolikih glodavaca kao rezervoara virusa (prirodno žarišna zoonoza). U gradskoj sredini zaraza je vrlo rijetka, a bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Nakon inkubacije, koja najčešće traje tjedan do dva, bolest se manifestira naglom pojavom povišene temperature, glavoboljom, probavnim smetnjama (bolovi u abdomenu, mučnina, povraćanje), a u težim slučajevima oštećenjem bubrežne funkcije te pojavom krvarenja po koži i sluznicama.