Zarazna prijetnja bruceloze, koja je posljednjih mjeseci uglavnom bila lokalizirana u Srednjobosanskom kantonu, proširila se na područje HBŽ. Najnoviji epidemiološki i veterinarski podaci potvrđuju znatno veći broj zaraženih životinja u odnosu na prošlu godinu, a registrirani su i prvi slučajevi bolesti među stanovništvom.
Registrirana tri slučaja kod ljudi
S obzirom na to da se radi o opasnoj zoonozi – bolesti koja se prenosi sa životinja na ljude – bruceloza nikada nije u potpunosti iskorijenjena u Bosni i Hercegovini. Međutim, za razliku od prethodnog razdoblja kada je situacija bila mirnija, ove godine bolest se proširila i na ljude, javlja Federalna TV.
Prema riječima dr. Diane Mamić, ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo, do sada su registrirane tri zaražene osobe — dvije s područja Drvara i jedna iz Livna.
S druge strane, veterinarske službe zabilježile su drastičan skok zaraženih životinja na terenu.
„Do sada imamo ukupno 72 pozitivna reaktora, od čega 32 goveda i 40 ovaca. Sve zaražene životinje su promptno i neškodljivo uklonjene. Za usporedbu, tijekom 2025. imali smo znatno povoljniju situaciju sa samo sedam pozitivnih životinja“, objasnila je dr. vet. med. Dubravka Puđa.
Žarišta u četiri općine: Nomadska ispaša i neregistrirani uzgajivači
Glavna žarišta zaraze trenutačno su na području Glamoča, Kupresa, Drvara i Tomislavgrada. Vlasti ističu nomadski uzgoj stoke i nekontrolirano kretanje stada kao jedan od primarnih razloga širenja zaraze.
Ravnatelj Uprave za inspekcijske poslove K10, Dubravko Kovačević, naglašava da je nomadska ispaša u posljednjem razdoblju znatno smanjena, ali da i dalje predstavlja ozbiljan rizik, posebno na prostranim područjima Glamoča i Kupresa gdje stočari dolaze iz Srednjobosanskog i Zeničko-dobojskog kantona, kao i iz susjednog entiteta Republike Srpske.
Uz nomadsku ispašu, veliku prepreku suzbijanju zaraze predstavlja nemar vlasnika malih obiteljskih gospodarstava koji stoku drže isključivo za vlastite potrebe.
„Mnogi od njih uopće ne registriraju svoje životinje niti provode zakonske zdravstvene mjere. Često miješaju manje skupine neregistrirane stoke s većim stadima na ispaši. To ne samo da stvara problem za njih same i njihove obitelji, već ugrožava i cijelu zajednicu“, upozorava dr. Puđa, napominjući da vlasnici neregistrirane stoke nemaju pravo na odštetu nakon eutanazije.
Najveći rizik za građane — sirovo mlijeko i sir
Stručnjaci podsjećaju da se ljudi najčešće zaražavaju direktnim kontaktom s oboljelim životinjama, ali da najveća opasnost za širu javnost leži u ishrani.
Najveći rizik predstavlja konzumacija nepasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda od sirovog mlijeka, poput domaćeg svježeg sira i vrhnja kupljenog od neprovjerenih izvora.
N1info.ba
www.tomislavnews.com
