“Obilaskom terena stručni tim evidentirao je 18 zaštićenih biljnih vrsta, među kojima 11 endemskih, što znači da se nalaze samo na ovom području. Dalje, tu je evidentirano 55 vrsta ptica jer je ovo i preletno područje, od kojih je pet zaštićenih. Imamo koridore velikih zvijeri, zaštićene vrste šišmiša, zaštićene vrste orla i ostalih životinja…”
Kako bi spriječila daljnju degradaciju i uništavanje prirode na području visoravni Kruzi, podno planine Cincar, livanjska lokalna samouprava pokrenula je postupak zaštite tog područja uz svesrdnu pomoć Ministarstva okoliša i turizma FBiH. Inače, priča o zaštiti područja kojim gospodari više od 1000 divljih konja traje dvadesetak godina. Nakon opsežnih priprema, u Livnu je ovih dana predstavljena i radna verzija stručnog obrazloženja za proglašenje Krug planine zaštićenim područjem, piše Večernji list BiH.
Bila je to prva od dviju planiranih radionica na kojima se prikupljaju prijedlozi, primjedbe i viđenja korisnika prostora, institucija i drugih zainteresiranih strana. Ivana Markov, predsjednica Povjerenstva za provedbu projekta izrade stručnog obrazloženja za zaštitu Krug planine, kazala nam je kako je predstavljeni dokument radna verzija te dodala: “Izrada samog dokumenta ide dalje, čekamo jesen, izlazak na teren i snimanje područja u tom godišnjem dobu. Planiramo još jednu radionicu kako bismo uključili dodatne korisnike ovog prostora, čuli njihovo mišljenje, a sve kako bismo do kraja godine pripremili nacrt dokumenta, proveli javnu raspravu i izradili nacrt odluke o proglašenju područja Krug planine zaštićenim.”
Stručno obrazloženje
Na toj uvodnoj radionici pojavili su se predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma, županijskih ministarstava, Hercegbosanskih šuma, udruga stočara i poljoprivrednika, turističkog sektora, planinarskih društava i Gorske službe spašavanja. Među pozvanima bili su i predstavnici investitora zainteresiranih za gradnju vjetroparkova na tom području ili u njegovoj blizini kako bi i oni bili upoznati s procesom izrade stručnog obrazloženja i mogućim režimom buduće zaštite prostora. Na izradi stručnog obrazloženja radi tim od desetak sveučilišnih profesora, stručnjaka iz oblasti geomorfologije, geologije, hidrologije, prostornog planiranja, biologije, arheologije i turizma. Prof. Mirjana Milićević sa Sveučilišta u Mostaru, koja u izradi stručnog obrazloženja sudjeluje kao ekspertica Instituta za regionalni razvoj, tom nam je prigodom kazala kako je područje Krug planine od iznimnog značaja za očuvanje bioraznolikosti te dodala:
“Obilaskom terena stručni tim evidentirao je 18 zaštićenih biljnih vrsta, među kojima 11 endemskih, što znači da se nalaze samo na ovom području. Dalje, tu je evidentirano 55 vrsta ptica jer je ovo i preletno područje, od kojih je pet zaštićenih. Imamo koridore velikih zvijeri, zaštićene vrste šišmiša, zaštićene vrste orla i ostalih životinja.” Struka je posebno naglasila hidrogeološku osjetljivost krškog područja bez stalnih površinskih tokova, ali ispresijecanog podzemnim kanalima izravno povezanim s Livanjskim poljem i glavnim izvorištem pitke vode u gradu Livnu. S obzirom na tu činjenicu, kao i zaštitu šireg područja Krug planine, upitali smo profesoricu Milićević kolika je opasnost od većih građevinskih radova i postavljanja vjetroparkova. “To je dobro pitanje, vrlo važno pitanje i hvala vam na tome. Mi smo u sve tri zone zaštite predložili zabranu većih građevinskih zahvata, bilo kakvih energetskih građevina i velikih građevina.
Dakle, dopuštene su, uz suglasnost Grada Livna, uz suglasnost upravitelja, uključujući i stanovništvo koje zajedno s Gradom donosi odluke, jedino intervencije koje su nužne u prostoru, poput vidikovaca, turističke infrastrukture, popravka putova i manjih smještajnih kapaciteta”, pojasnila je Milićević te naglasila kako zaštita ne znači zatvaranje prostora, nego njegovo održivo korištenje u suradnji sa svim korisnicima, uz poticanje stočarstva, proizvodnje livanjskog sira, planskog razvoja turizma, kao i zaštite i brendiranja livanjskih konja, koji su danas srasli s tim područjem, a visoravan Kruzi postala je prepoznatljiva po njima, po livanjskom siru i cijelom autentičnom ambijentu. Podsjetila je i kako se prostor visoravni Kruzi, planine Cincar i Livanjskog polja, uključujući i Buško jezero, nalazi u širem kontekstu međunarodno prepoznatih prirodnih vrijednosti, kroz potencijalna područja ekološke mreže Natura 2000, Emerald mrežu, Bernsku konvenciju i Ramsarski status Livanjskog polja. A kada je riječ o predloženom modelu zaštite, pojasnila je kako se predlaže peta kategorija zaštite, odnosno zaštićeni pejzaž, kojim bi upravljao Grad Livno, odnosno ustanova koju bi gradske vlasti osnovale.
Proširenje obuhvata
Da su svi sudionici jedinstveni u nakani da se područje Krug planine zaštiti, uvjerila se i predstavnica Federalnog ministarstva okoliša i turizma, magistrica ekologije Zineta Mujaković:
“Ja moram s vama podijeliti svoje oduševljenje. Nijednu osobu nisam čula da je rekla ‘ne’. Svi su čak bili za proširenje obuhvata. Vjerujte mi, toliku osviještenost i toliku želju za proglašenjem jednog područja zaštićenim do sada nisam imala prilike vidjeti. Uvijek se na sličnim skupovima javi netko tko bi rekao: pričekajmo malo, ja imam tu neki interes, ili suzimo područje, a ovdje se čak traži proširenje područja!” Podsjetila je i kako je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, na čelu s ministricom Nasihom Pozder, osiguralo potporu za izradu stručnog obrazloženja te poručila da potpora neće izostati ni u nastavku procesa. A mi podsjećamo i kako su 12. travnja ove godine građani Livna, planinari i ljubitelji prirode, na mirnom prosvjednom okupljanju u neposrednoj blizini planinarskog doma PD-a “Cincar”, svojim tijelima ispisali veliko “NE” gradnji vjetroelektrana na području Krug planine.
Večernji.ba
Objava KONAČNI UDARAC pokušajima devastacije visoravni Kruzi, doma livanjskih divljih konja pojavila se prvi puta na Relax Portal.
