Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede u Chicagu kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a neki su osuđeni na doživotni zatvor ili na smrt.
Zamah industrijalizacije u 19. stoljeću obilježio je iskorištavanje mase radnika od vlasnika i poslodavaca. Male nadnice, dnevni rad i do 18 sati, iskorištavanje dječje snage i život na rubu egzistencije rezultirali su nizom štrajkova. Radnici su zahtjevali dostojnije uvjete rada i života.
Vrhunac tih štrajkova dogodio se u Chicagu 1. svibnja 1886. godine kada je oko 40.000 radnika izašlo na ulice te isticala zahtjeve simbolizirane u tri osmice – 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja.
Tada je vlast na prosvjednike poslala policijske snage te je izbio sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a pedesetak ranjeno. Brojni su prosvjednici uhićeni, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Naime, petero ih je osuđeno na smrt, a troje na dugogodišnju robiju.
U spomen na krvoproliće, na prvom kongresu Druge internacionale 1889. godine, odlučeno je da će se 1. svibnja svake godine održavati radnički prosvjedi. Od 1890. godine taj dan postaje Međunarodni dan opće solidarnosti radništva.
Praznik rada i u Hrvatskoj počeo se slaviti 1890. godine, a hrvatski su radnici istaknuli zahtjeve u znaku tri osmice. Kao uvod u proslavu, zagrebački su radnici te godine održali niz štrajkova i skupova.
U zgradi Hrvatskog doma, govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred tisuću radnika naglašavali: Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi.
S vremenom su smirene socijalne tenzije. Naime, tijekom sljedećih godina radnici u zapadnim zemljama su, uz posredovanje sindikata i države, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava.
S druge strane, u istočnim su zemljama radnički pokreti bili nadzirani od strane boljševičkih, odnosno komunističkih partija, koje su zagovarale socijalnu pravdu, ali su njihovi radnici bili izrabljivani više nego na Zapadu.
U slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj, prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, službeni naziv ovog praznika bio je – Blagdan rada, no on je izmjenom i dopunom zakona službeno postao Praznik rada.
Prvi maj ili Praznik rada u Hrvatskoj je sinonim za boravak u prirodi uz konzumaciju tradicionalnih jela – graha i kobasica uz pokoju časicu piva.
Objava Znate li zašto se slavi Međunarodni praznik rada? pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
