Povodom obilježavanja 150. obljetnice Hercegovačkog ustanka, Zajednica Hrvata istočne Hercegovine, u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koordinacijom Udruga Hrvata Bosne i Hercegovine, Udrugom don Vojvoda Musić, Maticom hrvatskom i Hrvatskim državnim arhivom organizirala je predstavljanje Zbornika II: „Bosna i Hercegovina između burne povijesti i Hercegovačkog ustanka“
Na predstavljanju su sudjelovali :
– Prof. dr. sc. don Ivica Puljić, povjesničar
– Prof. dr. sc. Božo Skoko, prorektor Sveučilišta Algebra Bernays
– Dr. sc. Domagoj Vidović, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
– Prof. Mate Kovačević, urednik Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA)
– Dipl. politolog, Dušan Musa, urednik Zbornika
– Mario Raguž, urednik Hrvatske radiotelevizije (HRT), moderator programa
Predstavljanje je održano 26. studenoga 2025. godine u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
Prenosimo tekst o događaju sa stranice : https://hercegovinausliciirijeci.blogspot.com/
Zagreb: Zanimljivosti iz prošlosti – Hercegovački ustanak nakon 150 godina stigao do Zagreba
Pola u šali pola u zbilji Dušan Musa urednik Zbornika II „Bosna i Hercegovina između burne povijesti i Hercegovačkog ustanka“ na početku svog izlaganja primijetio da je Hercegovački ustanak nakon 150 godina stigao do Zagreba. U stvarnosti je tako, trebalo je dosta vremena proći da se o tako važnom događaju kao što je bio Hercegovački ustanak 1875. – 1878. godine, progovori i u hrvatskoj prijestolnici. Dugo zanemarivan i prešućivan Hercegovački ustanak je u prostoru kakav se samo poželjeti može – Hrvatski državni arhiv, doživio svojevrsnu reinkarnaciju.
Zdanje Hrvatskog državnog arhiva
Predstavljači ljudi od riječi i pera – Branko Mustapić, predsjednik Zajednice Hrvata istočne Hercegovine, predstavio je rad dr. sc. Ivice Puljića o Hercegovačkom ustanku – koji iz zdravstvenih razloga nije bio u mogućnosti prisustvovati, zatim prof. dr. sc. Božo Skoko, Ljubušak sa znanstvenim i oratorskim pedigreom, dr. sc. Domagoj Vidović sa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, čovjek koji je pored ostalog, tragajući za znanstvenim istinama prošpartao Donju Hercegovinu i crnogorsko primorje, prof. Mate Kovačević, urednik Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA), koji je u detalje prostudirao Zbornik II., te Dušan Musa urednik Zbornika II. ujedno i autor tri teme.
Izlaganje Branka Mustapića
Program je moderirao Mario Raguž urednik Hrvatske radiotelevizije. Uz vješto vođenje Raguž je za mali predah od bujice riječi, pročitao svoju pjesmu „Hercegovina“ koja je naišla na burno odobravanje okupljenih. Naravno u dvorani u kojoj se i stajalo, nisu bili samo Hercegovci, što se kaže bilo je i ljudi – s drugih strana, pa je utoliko sam program kroz raznovrsnost slušateljstva dobio na težini. O Hercegovačkom ustanku koji je nakon četiri stoljeća od ubojstva Stjepana Tomaševića zadnjeg bosanskog kralja i pada Bosne i Hercegovine pod osmansku vlast, u konačnici doveo do njihovog oslobađanja, zahvaljujući odlukama Berlinskog kongresa, besjedilo se s različitih aspekata. Inače, nije to bila definitivna sloboda za narode Bosne i Hercegovine, proći će još dosta godina do tog čina, međutim ispunjena je početna želja hercegovačkih ustanika – katolika (Hrvata), pod vodstvom vojvode don Ivana Musića, te pravoslavnih koji su imali nekoliko vođa, da se riješe aga i begova.
Obraćanje Bože Skoke
Valja reći da je Hercegovački ustanak u odnosu na ustanke u Bosanskoj krajini i Livanjskom kraju bio zasebna cjelina, odnosno međusobnih kontakata među ustanicima nije bilo. Ako je nekima iz kojekakvih razloga bilo nepoznato, Hercegovački ustanak je počeo 19. lipnja na mostu preko rijeke Krupe u Dračevu kraj Čapljine. Po svemu sudeći preuzimanje mosta od strane ustanika, kao i nešto kasnije luke Klek, prošlo je bez žrtava. Ustanak je bio strateški vješto isplaniran tako da su vrlo brzo ustanici preuzeli kontrolu nad većim dijelom Donje Hercegovine od Gabele preko Hutova blata i Burmaza do Starog Slanog na istok, te na domak manastira Duži na jugoistok. Jasno pod kontrolom je bio i prostor današnjih općina Neum i Ravno. Bataljuni s katoličkom većinom bili su mješovitog sastava, jer su im pristupili i pravoslavni kmetovi s područja koje je zahvatio ustanak.
Kazivanje Domagoja Vidovića
Dvadesetak dana iza Hercegovačkog ustanka planula je Nevesinjska puška ponad sela Krekovi kod Nevesinja. Ustanak se iz Hercegovine prenio na Bosansku Krajinu i livanjski kraj, zatim su slijedile bune u Bugarskoj, nemiri u Rumunjskoj i Grčkoj, objava rata Srbije i Crne Gore Osmanskom Carstvo, 30. lipnja 1876. godine, te na koncu Rusko-turski rat započet u travnju 1877., u kojem je ruska vojska uz goleme gubitke oko 78.000 poginulih, stigla na domak Carigradu. Potpisan je najprije mir u San Stefanu čije uvjete je diktirala Rusija kao pobjednica u ratu. Nezadovoljne velike sile prije svih Austrija i Engleska, pa i Njemačka uspjele su vodu skrenuti na svoj mlin te sazvati Berlinski kongres na kojem su prema članku 25. „zemlje Bosna i Hercegovina“ date na upravu Austro-Ugarskoj. Dakle, bila je to zamjena jednog gospodara drugim, ali znatno progresivnijim i gospodarski razvijenijim.
Mate Kovačević, dao analizu Zbornika
Na području Donje Hercegovine gdje je ustanak počeo desecima godina na ustanak se nije obraćala pažnja znanstvene javnosti, ustanak je živio u predajama, da bi povodom 120-te godišnjice u Dračevu kod Čapljine bilo podignuto spomen obilježje ustanku i ustanicima. Usporedo se o ustanku počelo pisati, pa je 130-ta godišnjica bila obilježena u Ljubuškom, rodnom mjestu vojvode Musića vođe katoličkih ustanika (Hrvata), dok je 150-ta godišnjica obilježena s nizom sadržaja.
Dušan Musa – Ustanak i zanimljivosti
Jedan od tih sadržaja bila je i promocija Zbornika II. „Bosna i Hercegovina između burne povijesti i Hercegovačkog ustanka“ u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Organizator tog događaja bila je Zajednica Hrvata istočne Hercegovine u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan R. Hrvatske, koordinacijom Udruga Hrvata Bosne i Hercegovine, Udrugom „Vojvoda Don Ivan Musić“, iz Ljubuškog, Maticom hrvatskom i Hrvatskim državnim arhivom.
Obraćanje Maria Raguža – Pjesnika i moderatora
Tekst i foto: Z. Musa
Objava Zbornik II autora Dušana Muse predstavljen u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu pojavila se prvi puta na RADIO LJUBUŠKI.
