Bosna i Hercegovina nema Amalfijsku obalu, Phuket ili Côte d’Azur, ali ima ono što tržište sve više traži – autentičnost i netaknutu prirodu, piše Forbes BiH.
Zemlja s bogatom kulturno-povijesnom ponudom, gostoljubivim domaćinima, prirodnim ljepotama i izlazom na more udaljena je tek tri sata leta od većine europskih metropola.
Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda (UNWTO) 2020. godine uvrstila je Bosnu i Hercegovinu među tri turističke destinacije u svijetu s potencijalom rasta od 10,5 %.
Prošle godine zemlju je posjetilo gotovo dva milijuna turista (1.935.745), što je porast od 10,3 % u odnosu na 2023. godinu.
Globalne turističke promjene
U svjetskim turističkim trendovima, gdje se putnici sve više okreću ruralnom i ekoturizmu, BiH ima što ponuditi – svoja sela, vinske ceste, spomenike i prirodne atrakcije.
Ipak, ovaj sektor, iako s golemim potencijalom, još je u razvoju i ekonomiji ne doprinosi koliko bi mogao.
U Sarajevskoj županiji, poznatoj po očuvanim prirodnim resursima i povoljnom položaju, prema podacima Turističke zajednice SŽ (TZSŽ) registrirana su četiri smještajna objekta u seoskom domaćinstvu – jedan u općini Trnovo (Apartman Treskavica) i tri u općini Ilijaš (Moševačka avlija, Vila Meyra, Etno Begovo selo).
Ipak, aktivnih pružatelja usluga je mnogo više, najviše na području Hadžića, Ilijaša, Trnova i Vogošće.
Bogata ponuda
Ponuda uključuje boravak u domaćinstvima, tradicionalnu kuhinju, jahanje, posjete farmama, pješačke i biciklističke ture, radionice o ljekovitom bilju i starim zanatima te izlete u zaštićena područja poput Bijambara, Skakavca i Treskavice.
Direktor TZSŽ-a Haris Fazlagić navodi da ruralni turizam čini oko 5 % turističkog prometa, s tendencijom rasta, osobito ljeti i tijekom vikenda.
U Republici Srpskoj registrirano je više od 260 seoskih domaćinstava koja nude neku vrstu turističke usluge, najviše oko Banje Luke, Šipova, Mrkonjić Grada, u Istočnoj Hercegovini (posebno Nevesinje, Trebinje, Gacko), Potkozarju, Semberiji i oko Višegrada.
Ruralni turizam ima poseban značaj
Ana Lakić iz Turističke organizacije Republike Srpske (TORS) ističe da ruralni turizam u RS-u ima poseban značaj jer gotovo cijela teritorija obiluje prirodnim resursima, kulturno-povijesnim spomenicima, tradicijom i gastronomijom.
U ponudi su planinarenje, rafting, biciklizam, kajaking, kanuiranje, a smještaj se nudi u autentičnim kampovima, domaćinstvima i pansionima.
Unatoč nedovoljnoj organiziranosti, sektor pokazuje živost – lokalne zajednice sve se više uključuju, registriraju se domaćinstva, organiziraju dani otvorenih vrata i nude lokalni proizvodi.
“Turisti danas žele destinacije ‘isključene iz sustava’, gdje se mogu isključiti iz svakodnevnog ritma – bez buke i gužve”, kaže Lakić.
Krupa na Vrbasu prepoznata je od UNWTO-a kao jedno od najboljih turističkih sela 2022. godine.
Najljepša sela Hercegovine
Krupa na Vrbasu, Pecka i Bratač – uvrštena su 2024. među najljepša sela svijeta, a BiH je postala prva zemlja na Balkanu s tim prestižnim članstvom.
Hercegovačko-neretvanska županija razvija vinski turizam i agroturizam – TZ HNŽ 2007. pokrenula je “Vinsku cestu Hercegovine”, a 2017. projekt “Agroturizam Hercegovina”.
Danas u županiji djeluje oko 30 vinarija i 15 agroturističkih imanja, a broj kuća za odmor raste – u okolici Mostara ih je više od 500, većinom s bazenom.
No, TZ HNŽ upozorava na depopulaciju ruralnih područja i potrebu mjera za zadržavanje stanovništva, uključujući dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta obiteljskim gospodarstvima.
Tuzlanska županija, s najvećim brojem registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ima velik potencijal za ruralni turizam, posebno u Zaštićenom pejzažu Konjuh.
TZ TŽ ističe važnost edukacije stanovništva, pojednostavljenja zakonskih procedura i financijske podrške. Pozitivni primjeri su Etno Avlija Mačkovac i Mionički ranč.
Financijska potpora ispod 1% proračuna
Oba entiteta imaju strategije razvoja turizma, ali sektor dobiva ispod 1 % proračuna. Vlada FBiH je 2023. izdvojila četiri milijuna KM, uključujući 150.000 KM za unaprjeđenje smještaja u ruralnim područjima.
NP Una je primjer uspješne investicije u ekoturizam, s 178.000 plaćenih posjeta u prošloj godini.
Pametna rješenja i izazovi
RS strategija 2021.–2027. prepoznaje ruralni turizam kao prioritet, a europski projekti poput SMART ERA rade na digitalizaciji ponude.
Ipak, ključni problemi su nedostatak infrastrukture, mala površina pod zaštitom, neadekvatno odlaganje otpada, nekontrolirana gradnja i slaba financijska dostupnost malim gospodarstvima.
Ana Lakić naglašava važnost edukacije i povezivanja proizvođača, domaćina i turoperatora te korištenja domaćih proizvoda u ugostiteljstvu.
Zaključuje da ruralni i ekoturizam čine značajan dio turističke ponude BiH, ali da je za puni razvoj potrebna jasna strategija i sustavna podrška, piše Forbes BiH.
Objava Kako sela BiH pretvoriti u žive ekonomije uz ruralni turizam? pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
