Nakon što je ovoga tjedna potvrđeno kako su odabrani izvođači radova za prve dvije sekcije brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica RH te ako nakon žalbenog roka odabir bude i konačno potvrđen, stvaraju se preduvjeti da već ovoga ljeta počne realizacija strateški značajnog infrastrukturnog projekta na prostoru zapadne Hercegovine, jednog od onih na koje se gleda s osobitim zanimanjem zbog važnosti i za tradicionalno snažnu poslovnu zajednicu, koja je uglavnom izvozno orijentirana.
Međutim, kada govorimo o brzim cestama u Federaciji, zapadna Hercegovina je jedna od četiri točke s posebnim fokusom federalnih vlasti. Tako je trenutačno u različitim stupnjevima realizacije gradnje ili priprema gradnje brzih cesta u Srednjobosanskoj, Bosansko-podrinjskoj i Unsko-sanskoj županiji. Geografski raspored upućuje na zaključak kako se struka vodila namjerom da ove županije dodatno prometno revitalizira s obzirom na to da na njihovu području nema autocesta, pa su stoga brze ceste logično i ekonomski isplativo rješenje koje će osigurati gotovo pa jednak stupanj brzine putničkog i teretnog prometa, osiguravajući pritom spoj ili na postojeće dionice autoceste na koridoru Vc ili uvezivanja s nekim od većih gradskih središta, piše Večernji list BiH.
Aktivna gradilišta
Trenutačno je najaktivnije na prostoru Bosansko-podrinjske županije, gdje je došlo do značajnog intenziviranja radova na probijanju tunela Hranjen – infrastrukturnog projekta koji je ključni dio brze ceste koja će Goražde izvesti iz svojevrsne prometne izolacije te ga prometno uvezati s ostatkom Federacije. Izgradnja tunela Hranjen predstavlja povijesni projekt za Goražde jer će se cestovna udaljenost ovog grada na Drini i Sarajeva sa sadašnjih 95,6 smanjiti na 56 kilometara. S obzirom na kvalitetu nove trase, vožnja između Sarajeva i Goražda trajat će svega 45 minuta umjesto dosadašnjih sat i pol.
Drugo gradilište je na prostoru središnje Bosne, točnije Lašvanske doline, a kada govorimo o brzoj cesti Lašva – Nević Polje, završena je prva od ukupno pet dionica brze ceste koja otvara nove perspektive gospodarskog rasta Viteza, Novog Travnika, Busovače i Travnika. Riječ je o dionici LOT 5 u dužini od 4,8 kilometara, koja se prostire od izlaza iz poslovne zone Vitez do Nević Polja na prostoru Novog Travnika. Plan je da se ne stane samo kod Novog Travnik, već da se gradnja brze ceste nastavi dalje prema zapadu, a u tom smislu valja promatrati i najavljeni projekt izgradnje dionice Nević Polje – Turbe,u dužini od 11,43 kilometra, koja je dio ambicioznog plana povezivanja Lašve, Travnika i Jajca modernom brzom cestom. Riječ je o infrastrukturnom pothvatu koji bi trebao unaprijediti prometnu povezanost središnje Bosne, smanjiti troškove putovanja i povećati sigurnost na cestama.
Na krajnjem zapadu BiH, u Unsko-sanskoj županiji, nedavno je održan sastanak predstavnika lokalnih vlasti i Autocesta FBiH; a namjera je ubrzati pripremne aktivnosti u realizaciji projekta izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša. Na projekt se gleda kao na izvrsnu priliku za osnaživanje gospodarskih potencijala ovoga dijela BiH koji, osim toga, ima i izraženu trgovinsku vezu sa susjednom Hrvatskom. A ekonomski potencijali su i u fokusu kada govorimo o Tuzlanskoj i Posavskoj županiji, koje će biti povezane posebnom autocestom, onom koja neće biti dio korodira Vc, ali koja će imati jednaku vrijednost u smislu paneuropskog povezivanja s obzirom na to da se veže na koridor X koji prolazi Republikom Hrvatskom.
Financijska potpora svim navedenim projektima ove godine doseže zavidne iznose. Tako je Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i veza, donijela odluke kojima se usvajaju četiri programa utroška sredstava kapitalnih transfera utvrđenih proračunom FBiH za 2025. godinu ovom ministarstvu u ukupnom iznosu od 257,5 milijuna KM. Za izgradnju autoceste Orašje – Tuzla izdvojene su 34,947.844 KM (dionice Maoča – Tuzla i Čanići – Tuzla te dionica Orašje – Brčko).
Za projekt izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH izdvaja se 17,200.000 KM. Zatim za brzu cestu Lašva – Travnik – Jajce osigurana je 43,807.531 KM (dionica Nević Polje – Turbe, poslovna zona Vitez, Vitez – Nević Polje, Nević Polje – Turbe, Lašva – Kaonik Selište – Vitez te Nević Polje – Turbe). Sredstva u iznosu od 43,257.283 KM namijenjena su za brzu cestu Mostar – Široki Brijeg – granica RH. Za financiranje izgradnje brze ceste Prača – Goražde (tunel Hranjen i trasa BC) osigurano je ukupno 46,504.025,44 KM.
Na kraju Federaciji preostaje i rad na još jednom prometnom pravcu koji bi trebao ići smjerom zapad – istok, a riječ je o budućoj autocesti koja je dio Jadransko-jonskog koridora te je Vlada za prvi dio navedenog projekta, odnosno dionicu Počitelj – Stolac, osigurala ove godine 2,744.705 KM.
Objava FBiH: U četiri županije grade se brze ceste pojavila se prvi puta na Tomislav City.
