U galeriji Matice hrvatske u Zagrebu proteklog vikenda, 12 travnja 2025. godine, otvorena je izložba “Dizajn – moć komunikacije” Antonia Džolana, akademskog kipara, grafičara, dizajnera i likovnog pedagoga iz BiH, profesora likovne umjetnosti u Srednjoj školi Prozor. Rođen je u Bugojnu 1983., osnovnu i srednju školu završio je u Rami-Prozoru, a na Širokom Brijegu diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti, Sveučilišta u Mostaru 2007. godine. Na istoj Akademiji upisuje diplomski studij grafičkog dizajna 20219. godine.
Grafička i dizajnerska rješenja Antonia Džolana u kontinuitetu pokazuju težnju protiv vladavine šablona i tipskih modela. Štoviše, mnoga nam rješenja plakata, logotipa ili identiteta pojedinih tvrtki svojim vizualima i porukama jasno odašilju težnju autora da u dizajn unese komunikacijsku dimenziju koja ide od komentara društvene, kulturološke pa i političke zbilje. Taj izvjestan buntovnički podsloj njegovih rješenja prepoznat je od strane naručitelja i klijenata koji su u Džolanu prepoznali dizajnersko-umjetničku svijest koja nije jednodimenzionalna, istaknula je u katalogu za izložbu “Dizajn – moć komunikacije” povjesničarka umjetnostiIva Körble, dodajući da Džolan dizajnu ne pristupa hladno, utilitarno i klišeizirano.
Džolanovi kazališni i lutkarski plakati
Posebno mu „leže“ kazališni i lutkarski plakati, gdje može dati mašti na slobodu, za što bez sumnje ima odriješene ruke i od naručiteljâ. To nikada nisu banalna rješenja koja idu na neki površni, pretenciozni, „nabrijani“ efekt, već nam se od nekih aluzija, metafora i simbolike automatski diže kosa na glavi jer nas podsjećaju gdje živimo. Čini mi se kako je taj in continuo, kritički ton Džolanovih dizajnerskih rješenja, njegov zaštitni potpis i ne mogu se oteti dojmu kako se i po tome može detektirati da je boravio i diplomirao u klasi profesora Nikole Vučkovića na ALU u Širokom Brijegu, ocijenila je Körbler.
Džolanova grafička rješenja prepoznatljiva su u domeni političkog plakata i ilustracije za časopise, gdje brutalno jednostavno sublimira temu i poruku, najčešće u crno-bijelom rasteru s dodatkom crvene, žute ili zelene boje.
Stilski Antonio Džolan barata velikim i fleksibilnim mogućnostima varijacija; od apstraktnog reduciranja crteža, ekspresionističkih crno-bijelih matrica, preko klasične figurativne ilustracije, do umetanja fotografskih i kolažnih isječaka u zadani dizajnerski predložak. U grafičkom kontekstu, Džolan je odmjeren, ali poruke koje njegova rješenja odašilju nisu nimalo promašene ili suvišne: promatrača, recipijenta baš pogađaju kamo treba. Vjerujem da je to razlog zašto ima toliko uspješnih angažmana i zadovoljnih klijenata, istaknula je Iva Körbler.
Na Džolanovoj izložbi kolege iz Matice hrvatske
Na otvaranju izložbe nazočili su članovi vodstva Matice hrvatske i gosti, ne krijući zadovoljstvo izložbom svoga matičara. Izložbu je otvorio Akademik Miro Gavran, predsjednik Ogranka Matice hrvatske.
Naime, Džolan je zajedno s prijateljima i simpatizerima 2013. godine obnovio rad Matice hrvatske u Bugojnu i izabran za njenog predsjednika, a koju funkciju obnaša i danas.
Djetinjstvo je proveo u Prozoru-Rami. Radio je kao likovni pedagog u Travniku (KŠC Petar Barbarić), Novom Travniku, Kupresu, Prozoru, Gornjem Vakufu-Uskoplju i Bugojnu.
Prvu samostalnu izložbu upriličuje 2006. godine u velikoj dvorani župnog ureda u Bugojnu. Od tada do danas pripremio je dvadeset samostalnih te preko dvadeset skupnih izložbi. Član je Amaterskog teatra FEDRA Bugojno i organizacijskog odbora festivala FEDRA, organizacijskog odbora Susreta pozorišta-kazališta lutaka BiH, Bugojanskog lutkarskog bijenala kao i Bugojanskog bijenala crteža BiH. Suosnivač je i član Udruge likovnih umjetnika Skopaljske doline Bugojno i sudionik likovnih kolonija i simpozija: (Zadar, Mostar, Prozor-Rama, Bosanski Šamac, Bugojno). Repliku „Bugojanske maske“ kao glavnu nagradu Teatarskog festivala BiH FEDRA radi od 2011. godine.
Dizajner plakata, kataloga, knjiga i zaštitnih znakova
Na regionalnom nagradnom natječaju 2018. koji je objavio ULUPU BiH, svojim radom „Izbori“ ušao je među 30 najboljih. Od 2008. do 2012. godine bio je vijećnik Vijeća za mlade Vrhbosanske nadbiskupije, Bugojanskog dekanata.
Glavni projekt i manifestacija Ogranka Matice hrvatske u Bugojnu je Bugojanski Božićni sajam, gdje je od 2013. do 2019. godine predsjednik Organizacijskog odbora sajma.
U pedagoškom radu s učenicima na javnim natječajima za likovnu kulturu-umjetnost dobio je više nagrada i priznanja u BiH i Hrvatskoj. Radi kao profesor umjetnosti u Gimnaziji Prozor, Gimnaziji Gornji Vakuf-Uskoplje, a nastavnik je likovne kulture u Prvoj osnovnoj školi Bugojno i Osnovnoj školi Uskoplje. Od 2023. godine je član Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti u BiH. Živi i radi u Bugojnu. Oženjen je i otac četvero djece.
Izložba “Dizajn – moć komunikacije” u galeriji Matice hrvatske bit će otvorena do 21. travnja.
Fotografije: Damir Sukop
