Nedavno je iz tiska izišla knjiga “U osvit slobode”. Hrvatski branitelji prije i za vrijeme Domovinskog rata. Razgovor s fra Slavkom Soldom«. Autor je Valerija Ćorić, a djelo se pojavilo u nakladi Ogranaka Matice hrvatske u Čitluku i Opuzenu koje zastupaju Andrija Stojić i Miroslav Vidović. Knjigu je uredio Miljenko Stojić, a lekturu i korekturu potpisuje Zdenka Leženić. Recenzenti su Mate Kovačević i Ivan Zlopaša. Za tisak je zaslužan FRAM-ZIRAL iz Mostara.
Ova knjiga je svojevrsna autobiografija fra Slavka Solde u kojoj on opisuje osobne događaje za vrijeme boravka u SAD-u, kako mu se život isprepleo sa životom hrvatskih emigranata. Fra Slavko je rođen u Međugorju 1946. Za svećenika je zaređen 1972. u Königsteinu, a 1973. odlazi u Kustodiju Hercegovačke franjevačke provincije u SAD-u i tamo ostaje sve do 2001. kada je izabran za provincijala te se vraća u Hercegovinu. Trenutno je na župi u Međugorju.
Knjiga je podijeljena na dva poglavlja. U prvom fra Slavko govori o odlasku u samostan i o službi u SAD-u, a u drugom opisuje pojedine hrvatske emigrante, kako ih je proganjao jugokomunistički režim.
Valerija Ćorić u predgovoru piše sljedeće o fra Slavku: »U redcima koji slijede saznat ćemo da im je bio i duhovni otac, i brat, i prijatelj. Ovo je ispovijest čovjeka koji je nepravedno osuđenim hrvatskim borcima za slobodu bio Šimun Cirenac na njihovu križnome putu. Njihova je žrtva, uvjereni smo, ubrojena u nebu kao zalog za hrvatsku slobodu. Dali su svoju mladost za ideal u koji su vjerovali i koji je bio zvijezda vodilja i smisao njihova života.«
Recenzent Mate Kovačević ovako, pak, govori o knjizi: »Oživotvorenje hrvatske državne nezavisnosti nije ovisilo ni o kakvoj Udbi i njihovoj politici. Naprotiv, ono je rezultat zrelosti jednoga naroda, čiji su nacionalno svjesni sinovi u dugim vremenskim razdobljima održavali kontinuitet borbe i otpora jugokomunističkim zločincima, što nije teško iščitati ni iz ove knjižice. Iz njezina sadržaja također nije teško iščitati spremnost hrvatskih ljudi na žrtvu za slobodu vlastite domovine, ali i duhovnu pomoć koju su u svojim stradanjima mogli pronaći u hrvatskim katoličkim misijama, u ovom slučaju u fra Slavku Soldi… Knjiga je vrlo pogodna i kao pomoćna literatura za povijesnu izobrazbu hrvatske mladeži. Može dobro doći i odraslima, poglavito hrvatskim političarima, kako bi i sami mogli utvrditi način na koji se, uz načela, u svom poslanju susreću i s borbom za nacionalne probitke, no ne da bi kršili ćudoredna načela, nego kako bi mogli ta kršenja prepoznavati i javno im se opirati.«
Ivan Zlopaša, kao drugi recenzent ove knjige, progovara ovako: »Od većine ovih događaja o kojima fra Slavko Soldo svjedoči u ovoj knjizi nije prošlo ni pola stoljeća, što je veliko razdoblje u životu jedne osobe, ali iznimno malo za povijest. Ipak, ono što se dogodilo od fra Slavkova dolaska na čelo župe sv. Ćirila i Metoda u New Yorku, ne tako daleke 1979., do današnjih dana, u potpunosti je promijenilo prijašnju paradigmu. Država Hrvatska danas je realnost, priznati je međunarodni čimbenik, punopravna članica UN-a, Europske unije i NATO-a te strateški partner SAD-a. Naravno, kruna je to političko-vojnih pobjeda ostvarenih početkom devedesetih godina prošloga stoljeća. Međutim, dvojbeno je bi li hrvatski narod ikada došao u prigodu u kakvu je došao početkom devedesetih godina da se u hrvatskom iseljeništvu nisu odvijali procesi o kojima nam fra Slavko svjedoči u ovoj knjizi. Stoga ću navesti fra Slavkove riječi: »Za pokojnog Ranka, ali i ostale, s pravom se može reći da je bio hrvatski branitelj, hrvatski vojnik, puno prije Domovinskog rata.« »Narod koji pamti svoje junake, one koji su svoj život velikodušno ugradili u slobodu i bolju budućnost svih, može se s pravom nadati da će te vrednote prenijeti naraštajima koji dolaze«, također su fra Slavkove riječi koje trebaju biti misao vodilja nama svima.
Do knjige je najlakše doći u Župnom uredu u Međugorju.
Objava Objavljena knjiga »U osvit slobode. Hrvatski branitelji prije i za vrijeme Domovinskog rata. Razgovor s fra Slavkom Soldom« pojavila se prvi puta na Tomislav City.
