Bosansko Grahovo, s ostalim općinama u HBŽ, suočava se s ozbiljnim demografskim izazovima koji prijete dugoročnoj održivosti ovih zajednica.
Negativni trendovi u natalitetu i mortalitetu nisu samo problem lokalnog stanovništva već predstavljaju i šire društveno pitanje koje zahtijeva hitnu pažnju.
Podaci iz 2024. godine otkrivaju zabrinjavajuće stanje. U Glamoču je tijekom 2024. godine rođeno samo petero djece, dok je broj preminulih bio čak 49. Ovaj dramatičan nerazmjer jasno pokazuje da se broj stanovnika kontinuirano smanjuje.
Ni Kupres nije pošteđen negativnih demografskih kretanja – u toj općini rođeno je 14 djece, dok je 28 osoba preminulo. Iako je razlika nešto manja nego u Glamoču, negativan prirodni priraštaj ostaje ključni izazov.
Bosansko Grahovo, jedna od najnerazvijenijih općina u Hercegbosanskoj županiji, bilježi još alarmantnije brojke.
„Nažalost, u prethodnoj 2024. godini rođeno je samo dvoje djece, dok je istovremeno preminulo 26 osoba. Situacija je ranijih godina bila nešto povoljnija – primjerice, 2005. godine rođeno je 12 djece, a umrlo devet osoba,“ kazala je za hercegovina.info dr. Diana Mamić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo HBŽ-a.
Godinu ranije, 2023., situacija je bila još alarmantnija – u Bosanskom Grahovu rođeno je samo jedno dijete, dok je preminulo 29 osoba.
Negativni demografski trendovi jasno su vidljivi i kroz broj upisanih učenika u osnovne škole. Osnovna škola “Grahovo” trenutačno broji 64 učenika, a kako ističe ravnateljica Obrenka Novak, taj broj će se uskoro dodatno smanjiti.
„Najbrojniji razred je deveti, s 18 učenika, no njihovim završetkom osnovne škole taj broj će pasti na oko 50. Ove školske godine u prvi razred upisana su samo tri učenika, dok ih je prošle godine bilo četiri. U budućim generacijama očekujemo svega pet prvašića godišnje”, kazala je.
Kada se pogleda šira slika Hercegbosanske županije, situacija nije nimalo ohrabrujuća. U Drvaru je tijekom 2024. godine rođeno 11 djece, dok je umrlo 85 osoba.
U Tomislavgradu je rođeno 88 djece, ali je umrlo čak 235 ljudi, dok grad Livno, bilježi 120 novorođenih naspram čak 302 preminule osobe.
Ove brojke jasno ukazuju na ozbiljnu demografsku krizu koja zahtijeva hitne mjere.
Bez sustavnih i dugoročnih strategija za poticanje nataliteta i poboljšanje uvjeta života, Hercegbosanska županija kao i mnoge druge županije u Bosni i Hercegovini, mogle bi se suočiti s još većim opadanjem broja stanovnika u nadolazećim godinama.
Hercegovina.info
