Matica hrvatska predstavila je novi broj časopisa Hrvatska revija, u cijelosti posvećen 1100. obljetnici Hrvatskog Kraljevstva, koja se obilježava ove godine.
U godini smo obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, kao podsjetnika na krunidbu prvog hrvatskog kralja Tomislava i njegov spomen u pismu pape Ivana X. 925. godine. I novi broj Hrvatske revije, koji je predstavljen u Matici hrvatskoj, u cijelosti je posvećen jednom od najvažnijih događaja u našoj povijesti.
Kralj Tomislav kao povijesna ličnost, prijepori među povjesničarima o njegovoj krunidbi, kako je prikazan u likovnoj umjetnosti, ali i u legendama i mitovima – samo su neke od tema koje u Reviji obrađuju istaknuti povjesničari.
Glavna urednica Hrvatske revije Mirjana Polić Bobić napomenula je kako je krunidba kralja Tomislava bila razlogom prijepora među samim povjesničarima te dodala kako se uredništvo zato odlučilo za radove i autore koji o Hrvatskoj narodnih vladara govore na temelju poznavanja i tumačenja sačuvanih izvora.
– U ovom broju časopisa je i kratka povijest onoga dijela hrvatske historiografije koji se od 19. stoljeća bavio kraljem Tomislavom, istaknula je.
Koliko je Hrvatskoj i hrvatskom narodu, živeći u višenacionalnim zajednicama, u kojima su od 12. stoljeća do 1991. godine održavali i fizički opstanak, bila važna povjesnica i kolektivno sjećanje izgrađeno kroz stoljeća pokazuje važnost izgradnje i čuvanja narativa o nama samima bez pomoći državnih institucija koje su se u drugih europskih naroda brinule o službenim nacionalnim narativima.
Povjesničarka Mirjana Matijević Sokol napomenula je kako se, unatoč prvom tituliranju jednoga hrvatskog vladara naslovom rex u papinim pismima datiranim 925. godine kroz medije, popularnu pa i znanstvenu literaturu, nazire tračak skepse da nema dovoljno pouzdanih pisanih podataka o prvom hrvatskom kralju Tomislavu.
– Povjesničari su najviše pozornosti usmjerili prema skupini dokumenata diplomatičkoga značaja u kojima se 925. godine hrvatski kralj Tomislav spominje kao jedan od presudnih sudionika uspostave splitske metropolije, rekla je Matijević Sokol i dodala kako su ti dokumenti temeljni dokazi da se Hrvatska Kneževina transformirala u Hrvatsko Kraljevstvo.
Naglasila je kako o kralju Tomislavu svjedoče pisma papinske kancelarije koja su diplomatičkom analizom utemeljena na analogiji i provjerljiva u navođenju više drugih databilnih podataka i osoba.
Podsjetila je da su povjesničari od početka pokušali odgovoriti na pitanje stjecanja naslova rex kao i mjesta moguće krunidbe. Pritom su se oslonili na srednjovjekovnu kroniku Ljetopis popa Dukljanina, podsjetila je i dodala kako su stariji hrvatski povjesničari u opisu sabora na ravnici Dlame to mjesto ubicirali na Duvanjskom polju jer je taj prostor u Hrvatskoj i u blizini Splita.
Naglasila je kako je Duvanjsko polje kao mjesto održavanja sabora na kojem je okrunjen kralj Tomislav u znanosti odbačeno, ali je zaživjelo kao uspostavljeno mjesto sjećanja.
Po riječima povjesničara Marija Jareba ime Tomislava kao prvoga hrvatskog kralja danas je neupitna činjenica prisutna u memoriji gotovo svakoga Hrvata.
– Zamisao o obilježavanju 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva prije stotinu godina bila je afirmacija ideje o hrvatskoj državnosti i poticaj na daljnji rad na obnovi ujedinjene hrvatske države, ocijenio je Jareb.
Podsjetio je kako je simbolično obilježavanje 1000. obljetnice počelo s početkom gradnje duvanjske spomen crkve, prvobitno blagoslovom tri temeljna kamena zagrebačke katedrale.
– Blagoslovljeno kamenje preneseno je 1924. u Duvno, no bazilika je dovršena i blagoslovljena tek 1940. godine. Niz proslava 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva održanih tijekom 1925. i poslije imale su u prvom redu isticanje postojanja nekad slobodnoga i samostalnog Hrvatskog Kraljevstva te afirmirale hrvatsku posebnost i ideju vlastite države, ocijenio je Jareb.
Tomislav Galović smatra kako je 10. stoljeće u povijesti Hrvatske razdoblje preobrazbe ranosrednjovjekovne hrvatske države iz kneževine u kraljevstvo.
– To je ključni trenutak u povijesti hrvatskoga naroda, rekao je i dodao kako tada politička organizacija dobiva nove konture, zemlja nove granice, a crkvena uprava novu hijerarhiju.
Povjesničar umjetnosti Dino Milinović naglasio je kako u povijesti ima puno priča te da su one odgovor na naše najdublje pojedinačne i kolektivne težnje. Iz priča izrastaju ideje pa i katedrala našeg zajedništva, rekao je i dodao kako je iz davne krunidbe izrasla i Republika Hrvatska.
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja. Utemeljena je 1928. u krilu Matice hrvatske, gdje je i objavljivana do 1945. Ponovno je pokrenuta 1951. u Buenos Airesu. U inozemstvu je izlazila do 1991. godine, kad je vraćena u okrilje Matice hrvatske. Od tada redovito izlazi kao tromjesečnik.
HINA/HRT/tc
Objava MH predstavila je novi broj časopisa Hrvatska revija, u cijelosti posvećen 1100. obljetnici Hrvatskog Kraljevstva pojavila se prvi puta na Tomislav City.
