LIVNO – Tokom ove godine desilo se devet prometnih nesreća, te jedna nesreća na području Livna u kojoj su učestvovali divlji konji, a iako se godinama ističe potreba za donošenjem zakona kojim bi se oni, kao i područje visoravni Kruzi, zaštitili, još nema pomaka.
Nekoliko puta je nacrt zakona o zaštiti divljih konja i krajolika upućivan u skupštinsku proceduru, a Centar za građansku suradnju Livno, uz podršku aktivista, prije par dana je održao javnu raspravu kako bi prezentirao ovaj zakon.
Inače, u prometnoj nezgodi je 6. prosinca jedna osoba stradala, a dvije su povrijeđene kada je automobil naletio na tri konja u mjestu Potočani kod Livna.
Kako su potvrdili za “Nezavisne” iz MUP-a HBŽ, 17. studenog su se desile dvije nezgode u Potočanima i na Vagnju, u kojima je lakše povrijeđena jedna osoba. Navode da je na svim putnim pravcima postavljena propisna signalizacija koja upozorava na opasnost od izlazaka konja na puteve.
“Također, od nadležnih službi zatražena je dodatna signalizacija, koja će uskoro biti postavljena”, naveli su iz MUP-a HBŽ.
Ivona Mišković, koordinatorka za projekte i medije u Centar za građansku suradnju Livno, za “Nezavisne novine” ističe da često dolazi do udesa u kojima učestvuju divlji konji, ali da nema tko preuzeti odgovornost.
“Grad Livno je imao neku vrstu zaštite nad divljim konjima, ali kad bi došlo do prometne nesreće, nakon koje bi osobe tužile grad i tražile sredstva, oni nisu imali odakle da naplate sredstva, kako bi obeštetili ljude. To je jedna od stvari zbog kojih je grad Livno povukao odluku o zaštiti livanjskih konja i otad nema zaštite cijelog tog područja visoravni Kruzi niti konja”, priča Miškovićeva i dodaje da bi županijska Vlada trebalo da bude predlagač zakona i tijelo koji će usvojiti zakon o zaštiti.
“S druge strane, to se možda kosi s njihovim interesima, jer se u prostornom planu županije može vidjeti da je na tom području planirano pet vjetroparkova. Onda je i sam taj plan diskutabilan, jer nisu organizirane javne rasprave, niti su konzultirani građani, a prostorni plan je donesen”, pojašnjava ona.
Ističe da će pokušati uraditi sve što je u njihovoj moći kako bi zaštitili to područje, čime bi se pronašao i način da se zaštite divlji konji.
Ističe da stalno upozoravaju da konji izlaze na to područje.
“Trebali bi biti češći prometni znakovi koji bi vozače podsjećali na oprez. U svakom slučaju, treba poboljšati prometnu infrastrukturu, kako bi se zaštitilo da konji ne mogu doći. Znamo da oni dolaze na cestu kad je zima i kada se baci so, a u potrazi sa hranom”, dodala je ona.
Navodi da su na sastanku imali pozitivan odziv ministarstava, što ih je iznenadilo.
“Kasnije smo imali sastanke sa predsjednikom Skupštine HBK, HBŽ, i on je rekao da je u cilju da se to usvoji, ali i da taj prijedlog zakon treba doći od ministarstva. Mi sada tražimo povratnu informaciju od građana i institucija na taj zakon, da se jave sa mišljenjima, komentarima, sugestijama, i onda ćemo podnijeti konkretnu inicijativu, te ćemo tražiti da se uključi Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo prostornog uređenja”, navodi ona.
Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu ističe da ovo nije prva prometna nesreća sa divljim konjima, ali je, nažalost, ovaj put došlo do smrtnog ishoda.
“Tužno je što je došlo do ovako nemjerljivog gubitka, koji nam signalizira da se mora ozbiljnije pristupiti konačnom rješenju uzroka problema. Pored opće sigurnosti u prometu, problem je upravljanje populacijom divljih konja na ovom području. Nedavno je u Livnu održana radionica u organizaciji Centra za građansku inicijativu, tokom koje je ovo pitanje ponovo aktualizirano. Ovaj put se okupio širok dijapazon sudionika, od turističkih, planinarskih i sličnih društava do predstavnika grada i županije, te civilnog sektora. Svi su suglasni da je neophodna zaštita Krug planine i održivo upravljanje istom, a dio tog upravljanja bi moralo biti donošenje i provođenje plana upravljanja divljim konjima”, istaknuo je Kalaba za “Nezavisne” i dodao da bi taj plan uključivao razvoj infrastrukture i procedura za hranjenje i pojenje krda, kao i solila, što bi trebalo da doprinese smanjenju njihovog izlaska na puteve.
“Ovo nije prva inicijativa ovog tipa, no za njenu realizaciju i financiranje je neophodna volja institucija. Vjerujemo da je proglašavanje zaštite Krug planine, te odgovorno upravljanje ključno za dugoročno rješenje ovog problema, na korist ljudi, konja i lokalne ekonomije, posebno turizma”, zaključuje Kalaba.
Nezavisne.com
