S minhenskog je aerodroma „Franz Josef Strauß” 13. studenog 2024. u smjeru jugoistoka poletio jedan charter-avion. Odredište je bio Zagreb. Na listi putnika je bilo 15 imena. Radilo se o državljanima Sirije, Afganistana, Turske, Jordana i Irana. Među njima je i bila i jedna osoba koja je u Bavarskoj pravomoćno osuđena zbog „višestrukog ilegalnog ulaska” u Saveznu Republiku Njemačku. Pod budnim okom njemačkih policajaca u Zagreb je tako, samo tim letom, prebačeno 15 ljudi koje su vlasti Savezne Republike vratile u Hrvatsku u skladu s Uredbom Dublin III, piše DW.
Tom se Uredbom definira da je za nekog konkretnog tražitelja azila nadležna ona zemlja članica Europske unije u kojoj je ta osoba prvi put stupila na tlo EU-a, odnosno tamo gdje je i prvi put bila registrirana. Let iz Münchena za Zagreb nije bio tajan. Bavarske vlasti su o njemu obavijestile javnost pismenim priopćenjem. Baš kao što su objavile informacije i o drugim “mjerama povratka” – na primjer u Rumunjsku, Gruziju, Albaniju, Moldaviju, Sjevernu Makedoniju, Srbiju ili na Kosovo. Sredinom lipnja (13.6.2024.) je jedan takav „Dublin-let” organiziran i iz Stuttgarta. Tada je službeno potvrđeno kako je on bio „krcat” – u Zagreb je njime, između ostaloga, prebačena i jedna osoba protiv koje je u Bavarskoj bio pokrenut istražni postupak zbog sumnje u ekstremističko djelovanje. Taj strani državljanin je izravno iz istražnog zatvora bio prebačen na aerodrom u Stuttgartu, odnosno vraćen u Republiku Hrvatsku.
Njemačke vlasti ubuduće žele povećati broj takvih letova prema inozemnim destinacijama, ne samo prema Hrvatskoj. Savezna Republika želi naime pojačati tempo protjerivanja osoba koje nemaju pravo na zaštitu. Nijemci su u 2023. u skladu s Dublinom III htjeli deportirati 74.622 osobe u druge zemlje EU-a. Najviše zahtjeva za preuzimanjem tražitelja azila Nijemci su u prošloj godini poslali Hrvatskoj (16.704) i Italiji (15.749) – u većini slučajeva još uvijek bez uspjeha. Iako su doduše druge zemlje EU-a pristale na preuzimanje oko 55 tisuća tih „Dublin-slučajeva”, u cijeloj 2023. iz Njemačke je u njih deportirano samo 5.053 ljudi, potvrdio je Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF). U prvoj polovici 2024. Njemačka je, po navodima BAMF-a, drugim članicama EU-a poslala zahtjeve za prihvatom oko 40.000 migranata. U 25.000 slučajeve one su pristale na prihvat tih osoba. U praksi je u prva dva kvartala tekuće godine deportirano samo oko 3.500 osoba. Italija se primjerice generalno protivi prihvatu osoba deportiranih iz Njemačke, a Rim očigledno ne želi mijenjati taj kurs do stupanja na snagu novog Pakta EU-a o migracijama i azilu 2026. Njegov cilj je bolja zaštita (često) previše propusnih vanjskih granica Unija.
Hrvatske vlasti su po tom pitanju očito kooperativnije od talijanskih. O povratku azilanata u Hrvatsku je primjerice u nekoliko navrata bavarski ministar unutarnjih poslova Joachim Herrmann (CSU) razgovarao sa svojim hrvatskim kolegom Davorom Božinovićem (HDZ). Na sastanku u Münchenu 29. kolovoza ove godine njih dvojica su se tako složili kako je potreban „zaokret po pitanju ilegalnih migracija”. Izrazili su tada zabrinutost oko migracijskih kretanja na takozvanoj „Balkanskoj ruti”, a Herrmann je pozdravio „konzekventne hrvatske napore oko osiguranja vanjske granice EU-a”.
Objava Njemačka u Hrvatsku želi deportirati 16.000 migranata pojavila se prvi puta na Tomislav City.
