Uoči Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, danas je u Sarajevu predstavljen monitoring izvještaj o postupcima javnih nabavki praćenih putem portala PratimoTendere (www.pratimotendere.ba).
Na održanoj konferenciji za medije predstavljeni su rezultati praćenja ukupno 8.006 postupaka javnih nabavki, u ukupnoj vrijednosti od 303.613.549,55 KM bez PDV-a, u periodu od 1. oktobra 2021. do 30. septembra 2022. godine.
Rezultati pokazuju da su nastavljeni negativni trendovi koruptivnosti, diskriminacije i netransparentnosti u provođenju javnih nabavki. Preciznije, elementi rizičnosti utvrđeni su u čak 7.219 (90,16 %) praćenih postupaka javnih nabavki, čija je ukupna vrijednost 277.523.693,78 KM bez PDV-a.
Eldin Karić, izvršni direktor Centra za razvoj medija i analize (CRMA), zahvalio se svima onima koji su sudjelovali u monitoringu, naglasivši da je riječ o možda i najvažnijoj temi u Bosni i Hercegovini, puno važnijoj od onih tema koje se nameću u javnom prostoru.
„I ovaj put situacija nije bolja u odnosu na prethodne godine. Podaci do kojih smo došli su zaista katastrofalni. Činjenica je da od 10 nabavki, za samo jednu se može reći da nije rizična, odnosno da nije podložna nekom obliku korupcije. To je podatak koji treba da nas zabrinjava“, istakao je Karić.
Dodao je da se milijarde maraka godišnje netransparentno i neodgovorno troše, te da je ovo problem koji se u narednom periodu treba ozbiljno shvatiti: „Nažalost, institucije koje bi trebale da se pozabave ovim, ne rade svoj posao. Mi ćemo za dva dana dobiti izmjene Zakona o javnim nabavkama, a dobit ćemo zapravo isto stanje. Političari trebaju preuzeti odgovornost i da konačno sjednu i donesu novi zakon koji će osigurati puno veću transparentnost, a što je najvažnije puno veću odgovornost i sankcije za one koji krše Zakon o javnim nabavkama.“
Slobodan Golubović, urednik portala PratimoTendere, istakao je kako za svih 7.219 postupaka javnih nabavki koje su označene rizičnim, novinari mogu napisati isto toliko priča o korupciji, drugim zloupotrebama i rizicima koji se za njih vezuju.
„Kroz svoj rad identificirali smo najmanje 10 modus operandi, odnosno načina izvršenja zloupotreba javnih nabavki, a u okviru toga je navedeno više desetina konkretnih primjera koje smo analizirali“, rekao je Golubović.
Izdvojeni su negativni primjeri: Bolnica „Mlječanica“ za neobjavljivanje plana nabavki, Nacionalni park „Una“ za diskriminatorne tehničke specifikacije u tenderskoj dokumentaciji za nabavku motornih vozila, Olimpijski centar „Jahorina“ za sukob interesa u javnim nabavkama, Vlada Republike Srpske za netransparentne i nesvrsishodne nabavke usluga reklamiranja, Elektroprivreda HZHB za zloupotrebu javnih sredstava za financiranje sportskih klubova, nevladinih i drugih organizacija, Međunarodni aerodrom Sarajevo za nezakonito izuzimanje iz Zakona o javnim nabavkama…
Posebnu pažnju posvetio je direktnim sporazumima. Naglasio je kako je korijen problema u nepostojanju zakonske obaveze objavljivanja direktnih sporazuma na internet stranicama.
„Ovi postupci su prema vrijednosti (od 1 do 6.000 KM) naizgled zanemarivi, međutim kada se razmotre veliki podaci (big data) u širem vremenskom rasponu, mogu se izvući zabrinjavajući podaci. U posljednjih šest godina, ukupan broj dodijeljenih ugovora u postupcima javnih nabavki na godišnjem nivou kreće se u prosjeku oko 200.000, a udio direktnih sporazuma je oko 100.000, dakle oko 50%. Kada pogledamo vrijednosti, prosječna godišnja vrijednost javnih sredstava koja se potroši na direktne sporazume je oko 135 milijuna KM. Dakle, imajući u vidu da je direktni sporazum jedan od najmanje transparentnih postupaka javnih nabavki, prostor za zloupotrebe je ogroman“, kazao je Golubović.
Zaključeno je da je usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama značajno unaprijeđena transparentnost postupaka javnih nabavki, ali da odredbe vezane za promjenjivost ugovora o javnoj nabavci u toku njegovog trajanja nisu dobre, jer se pouzdano zna da su ove odredbe usvojene kao rezultat uvjetovanja određenih političko-tajkunskih interesnih grupa.
Recimo i to da je nastavljena tradicija uručivanja priznanja „Zelena zastavica“ onim ugovornim organima koji su prepoznati kao pozitivni primjeri. Ove godine priznanje je dobila Općina Čitluk, koja je pokazala visok nivo transparentnosti i otvorenosti za konkurenciju.
Podsjetimo, PratimoTendere je portal za praćenje i otkrivanje rizičnih javnih nabavki, odnosno netransparentnih, nezakonitih, diskriminatornih, koruptivnih javnih nabavki. Portal je razvijen na posebnoj metodologiji i softverskom algoritmu, kao inovativan alat za otkrivanje elemenata korupcije u javnim nabavkama, te omogućava identificiranje rizičnih javnih nabavki, prezentaciju uočenih neregularnosti, prijavu sumnjivih javnih nabavki i komunikaciju s korisnicima. Portal putem zelenih, žutih i crvenih zastavica identificira i signalizira koje javne nabavke su rizične.
Udruženje CRMA i portal PratimoTendere provode aktivnost antikorupcijskog monitoringa javnih nabavki u okviru projekta „Podrška građanima u borbi protiv korupcije“, a koji realiziraju CCI, Udruženje CRMA i Transparency International uz financijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
