Pećina Vjetrenica je nevjerovatno mjesto u Bosni i Hercegovini
Možemo slobodno reći da je Pećina Vjetrenica mjesto prepuno misterija, te se i dan danas istražuje pećinski svijet ovdje.
Sudeći po dosadašnjim istraživanjima ova pećina ima poprilično bogat pećinski svijet, čovječiju ribicu, kristale, tursko groblje, kipove, figure, crteže na zidovima, jezero, pa čak i – vilu.
Ako su vas ovi redovi dovoljno zainteresovali u nastavku pročitajte nevjerovatne stvari doživljaje iz pećine Vjetrenica, te sa nama zavirite u njenu misterioznu unutrašnjost.
Gdje se nalazi Pećina Vjetrenica i kako možete doći do nje?
Put do pećine i nije toliko komplikovan, te je sama lokacija pristupačna.
Pećina se nalazi u speleološkom parku prirode, na početku podzemnih vodotoka jadranskog sliva, odnosno smještena je na jugu Hercegovine na području južno-dinarskog krša.
Tačnije, nalazi se u Općini Ravno a u sred Popovog polja – 300 m istočno od manastira Zavala, te je udaljena 12 km od jadranske obale. Osnovni smjer pružanja pećinskih kanala je u pravcu mora, jug-jugoistok, dužine 7 kilometara.
Ulaz u pećinu je označen, te na pojedinim dijelovima puta imaju putokazi.
Misteriozna unutrašnjost pećine Vjetrenice
Svako ko je bio ovdje reći će vam da je unutra nevjerovatan doživljaj. Ono što ćete odmah osjetiti pri ulasku jeste hladnoća. Zato ovom prilikom savjetujemo da ponesete jakne, da se utoplite bez obzira u koje doba godine dolazite.
Ukupno je otkriveno oko 6.700 m podzemnih kanala unutar pećine. Unutra je i poprilično mračno, bez obzira na samo osvjetljenje.
Vjeternica je uređena za turističke potrebe još prije 1940. Osvijetljena je 1964. godine u dužini 1050m, sa stazom uređenom 1800m.
Ono na šta još trebate obratiti pažnju jeste i klizav pod, pa ponesite obuću prikladnu za ovu avanturu kako ne biste doživjeli neugodnosti.
Prostrani hodnici i dvorane, brojne naslage siga, te bogat hidrografski svijet sa brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetine manjih periodičnih tokova koji teku raznim smjerovima.
Zidovi pećine su tek nevjerovatni. Na njima su razni ukrasi, na pojedinim mjestima crteži, oblici, kipovi ili kristali, orgulje, kip majke s djetetom.
Unutra je nekoliko dvorana, prolaza, staza. Zatim tu je Tursko groblje, odnosno to su stalagmiti koji izgledaju kao nadgrobni spomenici. Unutra se nalazi jezero koje uskoro mogu posjetiti samo oni najhrabriji.
Historija Pećine Vjetrenica
Ova pećina se prvi put spominje polovicom 1. stoljeća nakon Krista u djelu “Povijest prirode” (Historia naturalis) koju 77. godine objavljuje Plinije Stariji, a poslije i drugi autori, npr Getaldić. Detaljnija naučna istraživanja počinju tek od kraja 19 stoljeća, Groller (1889), Vavrović (1893), Katzer (1903), i drugi.
Najdetaljnija istraživanja istraživanja pećine provodi češki znanstvenik (biolog, geograf, speleolog, paleontolog) Karel Absolon u periodu od 1912. do 1914. godine, kada otkriva gotovo sve danas poznate pećinske kanale.
Topografske izmjere i prvi nacrt pećine kreirao je srpski geograf Mihajlo Rdaovanović (1929), dok je hidrološki pećinu istraživao geomorfolog Sime Milojević (1938).
Detaljan nacrt uz upotrebu teodolita izradila je 1958. godine kompanija Energoinvest i Speleološka udruga Bosansko-hercegovački krš.
Zaštićeni je spomenik prirode od 1950. godine, a 1981. proglašena geomorfološkim rezervatom prirode. Pećina je poznata i kao jedno od najvećih staništa čuvenog vodozemca, tzv. “čovječije ribice”.
Od 1952. godine je zaštićeni spomenik prirode, od 1965. nalazi se kategoriji specijalnih geoloških rezervata. Kandidovana je za preliminarnu listu svjetske baštine UNESCO-a.
Bogat pećinski svijet u Vjetrenici
Vjetrenica je dakle, hidrološki aktivan protočni speleološki lokalitet sa čak 4 vodena toka, te više desetaka manjih periodičnih tokova sa podzemnim jezerima.
Ovaj lokalitet obiluje vodom, a već vam je sigurno poznato da Bosna i Hercegovina ima prirodna blaga poput čiste vode, te nam odmah padaju na pamet mjesta poput Vodopada Plive u Jajcu.
Zanimljiv podatak da je najhladnija rijeka na svijetu Neretva.
Staništa Vjetrenice čine pećinski kanali, pukotine, podzemne vode i drugi životni prostori u podzemlju. Temperatura je stalna, oko 11 stepeni Celzijusa, kao i vlažnost vazduha, koja je po pravilu maksimalna. Podzemna staništa su sasvim mračna i zbog nedostatka bilja u njima, vlada stalna nestašica hrane.
U Vjetrenici živi bogati “pećinski” svijet, u kojem je zabilježeno gotovo 200 različitih životinjskih vrsta, od kojih je 37 prvi put pronađeno i opisano na ovom mjestu .
U fauni Vjetrenice veliki je broj uskih endema tzv. Stanoendema, a vjerovatno ste svi čuli za čovječiju ribicu.
Danas u ovoj pećini možete vidjeti jedan izložbeni primjerak, dok su ostale u drugim kanalima ili jezeru.
Čovječija ribica – jedan od stalnih stvanovnika pećine Vjetrenice
Čovječja ribica (Proteus anguinus) je vodozemac koji živi samo na području Dinarida. Stanuje u podzemnim vodama krškog reljefa Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore.
Prilagodila se životu u potpunom mraku: ima blijedu kožu i nema razvijene oči. Može živjeti desetljećima, a ponekad čak i do stotinu godina, te je posjetiocima vrlo zanimljiva. U Pećini vjetrenici ima izložbeni primjerak, dok ih ima puno više po okolnim kanalima i jezeru.
Postoje razna istraživanja vezana općenito za čovječije ribice u svijetu.
“Samo sjede i ništa ne rade“, rekao je Gergely Balazs sa Sveučilišta Eotvos Lorand u Budimpešti za čovječje ribice koje žive u europskim pećinama, a ništa nije toliko drugačije ni u bosanskohercegovačkim pećinama
Do sada su naučnici većinom proučavali primjerke u zatočeništvu jer način života ovih vodozemaca otežava praćenje u prirodnim uvjetima. No, Balazs i njegovi kolege uspjeli su napraviti jedno od prvih dugotrajnijih istraživanja čovječjih ribica u divljini, piše New Scientist.
Pratili su primjerke koji žive u špilji Vruljak 1, u Bosni i Hercegovini. Između 2010. i 2018. godine više puta su odlazili u pećinu i označavali čovječje ribice ubrizgavajući im u repne peraje jedinstveni crni pigment. Svaki put kada bi ponovno došli u pećinu, pogledali su gdje se sada nalaze označeni primjerci. Sveukupno su pratili 19 čovječjih ribica.
Prema istraživanju, jedan primjerak se nije pomaknuo više od sedam godina
Većina njih se pomaknula sa svoje prvobitne pozicije za manje od 10 metara godišnje, prosjek je bio oko 5 metara tokom godine dana.
Na Prokoškom jezeru isto tako ima čovječija ribica Triton, a mnogi se plaše za opstanak ove vrste.
Najaktivnija jedinka pomaknula se čitavih 38 metara u 230 dana. No, najveći introvert među čovječjim ribicama ostao je na istome mjestu 2569 dana, odnosno više od sedam godina, što je svakako nevjerovatan podatak.
Legende o vili u Vjetrenici i neobični doživljaji turista
Postoji legenda o vili u pećini, a zanimljivo je što neke turističke organizacije igraju upravo na tu kartu, pa su turisti ponekad imali priliku da vide i čuju vilu u pećini.
Naime prema pisanju jedne žene koja mnogo putuje i piše blog – ona je zatekla vilu u pećini koja je pred svima počela pjevati i bila je na mjestu koje se zove Vilino gumno te pripada jednoj od dvorana. Kasnije se ispostavilo da je ta “vila” zapravo vodič za grupu turista, a sve se odigralo naravno planirano i iscenirano.
Turisti su bili svakako oduševljeni, a djeca su se kasnije fotografisala sa “vilom”. Osim ovoga za razne lokacije su povezane legende pa tako naprimjer i za Mlinčiće, odnosno vodenice u Jajcu.
Poznata mostarska legenda koja se prenosi s koljena sa koljeno je legenda o Žutom.
Turistička ponuda u Pećini vjetrenici, projekti, radovi
U 2021. ostvareno je 10.000 posjeta, što je u uvjetima poslije pandemije odličan rezultat. U međuvremenu Vjetrenica je bila na putu ka proglašenju zaštićenim pejzažem. Također je predan kompletan materijal za nominaciju Vjetrenice na UNESCO-ovu službenu listu. Postupak može potrajati godinama.
Svi se nadaju da če Vjetrenica biti prvi prirodni spomenik iz BiH na UNESCO-ovoj listi. Do sada ih imamo tri, ali su svi vezani uz spomenike kulture. Na UNESCO-ovoj listi nalazi se i Stari most u Mostaru.
Također postoje timovi ljudi koji rade na određenim projektima vezano za Vjetrenicu. Jedan je završen preko Fonda za zaštitu okoliša FBiH, a radilo se o pisanju monografije. Drugi projekt bio je izgradnja infocentra u neposrednoj blizini ulaza u pećinu, finansiralo ga je Federalno ministarstvo okoliša i turizma.
Pravilo je bilo ljudima koji ne mogu ući u Vjetrenicu iz bilo kojih razloga, kao i onima koji mogu ući i vidjeti samo turistički dio, omogućiti istraživanje pogledom dodatni dio od dva kilometra koji se tokom obilaska ne mogu vidjeti.
Posjetitelji će to pratiti preko tri velika zaslona na kojima će se uočiti i ono što tijekom uobičajenog obilaska ne mogu vidjeti. Bit će im svima omogućen pristup internetu i njihovim fotografijama koje su tada napravili.
Moći će vidjeti dio oko Velikog jezera, te je također u planu I turu do Velikog jezera i prelazak preko njega. To je projekt koji su radili preko projekta “Via Dinarica“.
Manje skupine, koje to žele, u pratnji obučenog vodiča moći će doći do jezera na 1,3 kilometra unutar pećine čamcem koji je nabavljen, preći jezero i razgledati okoliš iza jezera.
Za to su spremni oprema, kacige i vodič. Naravno, ta se tura mora posebno najaviti i imat će posebnu cijenu.
To je tura za ljubitelje adrenalina. Samo za hrabre Uprava Vjetrenice napravila je pomak u dubinu pećine pa je uobičajenu turu s oko 450 produžila na oko 650 metara. S novom ponudom, ali samo za odabrane, moći će se zaviriti i u pećinu do 1300-1400 metara.
Naravno, računajući na podzemni svijet, to je ipak dio za hrabre, tako da ako vam je ovo privlačno svakako posjetite pećinu Vjetrenicu.
Bosna i Hercegovina ispunjena je prelijepim prirodnim bogatsvima. Jedna od njih je i Djevojačka pećina kod Kladnja.
Ukratko o pećini Vjetrenici
Za kraj sumirat ćemo osnovne podatke o pećini Vjetrenici:
– Dužina kanala: 7.013,90 metara.
– Osnovni smjer pružanja pećinskih kanala: jug-jugoistok (u pravcu mora).
– Snaga vjetra u ljetnim danima: 15 metara u sekundi.
– Prosječna temperatura: oko 11°C.
– Uređena za turističke potrebe: prije 1940.
– Opsežno uređena i elektrificirana: 1964. godine u duljini 1050m sa stazom uređenom 1800m.
– Od 1952. godine zaštićeni spomenik prirode, od 1965. u kategoriji specijalnih geoloških rezervata
– 2004. godine kandidirana za preliminarnu listu svjetske baštine UNESCO-a
Vjerujemo da ćete uživati u posjetiti, te da ćete imati nezaboravnu avanturu u pećini Vjetrenici.
Preporučujemo da pročitate:
- Mehmedalija Mak Dizdar – poznati Stočanin
- Nova adrenalinska avantura u Mostaru: Najveća ljuljačka na 12 metara iznad tla
- Dušan Bajević – Princ sa Neretve
- Stari grad Počitelj
- Gradina Srebrenik – Srednjovjekovna tvrđava koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim
