Bunski kanali su raj za oči i dušu.
Kada bi vam neko pokazao fotografiju na kojoj su Bunski kanali, a da vi ne znate o kojem je mjestu riječ, vjerovatno nikada ne biste ni pomislili da se ovi kanali nalaze u Bosni i Hercegovini. Za njih mnogi kažu da su raj na zemlji ili raj za oči.
Osim ovog mjesta Bosna i Hercegovina ima toliko prelijepih lokacija poput Vodopada Plive.
Čak ni pojedini stanovnici koji žive blizu Bunskih kanala ne znaju za ovu ljepotu. Ovome mjestu treba mnogo pažnje, marketinga i uređenja kako bi postalo turistički atraktivno.
Bez obzira što nije uređeno niti namjenjeno za posjete, ovo mjesto je toliko prelijepo da mnogi dolaze da vide ovu ljepotu.
Bunski kanali su posebno lijepi u određeno doba godine, najviše tokom ljeta. Njihova boja nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Morate priznati da sve što je od prirode lijepo je, te je na nama da samo malo poklonimo pažnje mjestima kakvo je ovo. Ako posjećujete Hercegovinu svakako preporučujemo da posjetite Stolac i stećke. Stećci u Hercegovini godinama privlače turiste iz cijeloga svijeta.
Bunski kanali su dakle jedno od ljepših mjesta u Bosni i Hercegovini, te bi ovu ljepotu svakako vrijedilo vidjeti uživo bez obzira što još nije turistički uređena, niti prilagođena za posjete, ali dolaze ljudi sa svih strana.
Rijeka Buna
Za rijeku Bunu niste mogli a da ne čujete, barem ako živite u Bosni i Hercegovini.
Buna je nevjerovatno prellijepa rijeka u Bosni i Hercegovini, te upravo svojom ljepotom i bojom mami pažnju.
Ona je lijeva pritoka Neretve, u koju se ulijeva oko 15 km nizvodno od Mostara, a njena dužina je 9 km. Buna je nastala od kraškog vrela Bunice, koje se nalazi ispod strmog vapnenačkog odsjeka prostora Rudine i od vrela ispod vapnenačkog odsjeka u Blagaju.
Bogata je vodom 39 m³/s. Najviši vodostaji su u oktobru, a najniži krajem ljeta. Buna često ima smaragdno zelenu boju te vam pogled na nju prosto oduzima dah.
Na ovoj prelijepoj rijeci se inače nalaze uzgajalište ribe pastrve, okolina je pogodna za poljoprivredu, naročito, voće, povrće i vinova loza.
Zanimljivo je da na samom vrelu koje izbija iz duboke pećine u Blagaju se nalazi stara derviška tekija koju još 1664. pominje putopisac Evlija Čelebija.
Evlija Čelebija je u svom putopisu opisao i čuveni Stari most u Mostaru.
Bunski kanali ljepota kakvu ćete rijetko gdje vidjeti
Bunski kanali su bajkovito mjesto, mnogo fotogenično, i svakako niste mogli da ne primjetite fotografije vaših poznanika ili prijatelja pored smaragdne Bune.
Bunski kanali, kako samo ime kaže, nalaze se kod Bune, južno od Mostara uz magistralnu cestu M-17 Mostar – Čapljina
To je uski kanal kojim protječe Neretva a koji u posljednje sve više ljudi posjećuje. Međutim ovaj dio nije još toliko turistički razvijen. Zanimljivo je da se nakon Bunskih kanala Neretva smiruje, a korito širi što je zapravo i specifično za ravničarske rijeke.
Postojali su prijedlozi da se ovo područje zakonski zaštiti, što je svakako bilo poželjno, te da se uredi za turističke potrebe, jer se ovakav potencijal treba iskoristiti.
Mnoge je očarala sama boja Bunskih kanala koja je u određenim periodima godine nestvarna.
Inače, Rijekom bogata Buna na svom ušću širi se u malu deltu, te onda preko duge sedrene stijene stvarane hiljadama godina slijeva u kanal koji je formiran.
Buni treba devet kilometara da od svog izvora stigne do Neretve i uz niz prekrasnih momenata za kraj ostavi onaj najljepši. Mali izvori i vodopadi nas podsjećaju na Mlinčiće.
Bunski kanali su savršeni za kajak i kanu
Da li ste znali da su se osamdesetih godina kajakaši na Bunskim kanalima borili za svjetske i evropske medalje, jer na tom je lokalitetu priroda izgradila ono što se obično vještački gradi da bi se napravila što teža i zahtjevnija staza, tako da je ovo pogodan kraj za ove aktivnosti.
Rok Rozman, proslavljeni slovenski olimpijac i osvajač brojnih medalja u kajaku i veslanju, u sklopu svoje ekološke akcije “Balkan Rivers Tour” spustivši se niz Bunske kanale utvrdio da u cijelom svijetu nema atraktivnije staze za kajak i kanu – što svakako izaziva ponos kod lokalnih građana, ali i svih onih koji žive u Bosni i Hercegovini, jer ovakvi kanali su pravo blago.
U 230 kilometara svog toka Neretva je izgradila cijeli niz prekrasnih krajolika, ali mišljenja mnogih da je baš lokalitet južno od Mostara na ušću Bune, taj koji zbog količine vode, ali i krajolika predstavlja najveću vrijednost.
Neretva – božanstvo koje teče
Postoje neke zanimljivosti o samom imenu Neretve. Legenda kaže da su i Neretvi ime dali drevni Kelti ugledavši rijeku smaragdnozelene boje koja se probija kroz kanjone koje je hiljadama godina klesala kao bi dala život poljima u njenom donjem toku.
Uzviknuli su „Nera- Etwa“ što bi na jeziku starih Kelta značilo „božanstvo koje teče“.
To njeno probijanje hiljadama godina, 15 kilometara južno od Mostar u mjestu Buna, odnosno na ušću rijeke Bune u Neretvu, stvorio je jedan od rijetkih prirodnih fenomena gdje se cijela rijeka Neretva na tom mjestu ulijeva u kanal širine nešto više od tri metra i dužine oko 850 metara, te ovo mjesto svakim danom sve više budi zainteresovanost kako onih koji žive u Bosni i Hercegovini, tako i turista iz raznih država.
Postoji još jedna zanimljiva legenda vezeana za rijeku Neretvu i Mostar a riječ je o Legendi o žutom.
Prema istraživanjima Neretva je proglašena najhladnijom rijekom na svijetu.
Tekija Blagaj
Prije samog izvora, Buna pod zemljom protječe devetnaest i pol kilometara. Iznad vrela Bune nalazi se utvrđeni grad Stjepangrad.
Blagaj je malo hercegovačko mjesto u čije središte se smjestio izvor rijeke Bune, a iznad izvora prelijepa derviška tekija.
Vrelo Bune je prelijepo, a osim ovoga vrijedi pomenuti i Vrelo Bosne u Sarajevu, koje trebate posjetiti
Iznad tekije turisti mogu vidjeti ostatke srednjovjekovnog grada Stjepan grad ili Bona, srednjovjekovnu utvrdu antičkih korijena u Hercegovini, iznad Blagaja, štpo je posebno zanimljivo turistima koji dolaze na Bunu sa svih strana.
Inače, utvrda je sagrađena na visokoj krškoj stijeni, na nadmorskoj visini od 310 m iznad razine mora i 266 m iznad izvora rijeke Bune.
Teško je pristupačna, a historijski izvori ga spominju kao teritorijalnu cjelinu, odvojenu od naselja Blagaja, što je svakako zanimljiv podatak.
Stjepan grad je nastao na toj utvrdi iz kasne antike, iznad naselja Blagaja. Velikaškoj porodici Kosačama bio je jednim od najvažnijih gradova na njihovim posjedima.
Stjepan grad je bio grad herceg Stjepana Vukčića Kosače, po kojem je dobio ime. Utvrđeni grad bio je okružen bedemima nazubljenih vrhova, a unutar njega je bila gradska palača.
U ljetnim danima pored Tekije je najviše turista, ali i lokalnog stanovništva. Tekija je nezaobilazno mjesto kada idete negdje ili se vraćate, u blizini Blagaja. Boja vode duzima dah I niko se ne može dovoljno načuditi ovoj ljepoti.
Tekija je izgrađena na čvrstom kamenitom tlu s desne strane vrela, koje se smatra jednim od najvećih u Evropi – što je svakako interesantan podatak.
Ova građevina pripadala je raznim derviškim redovima, najprije bektašijama, a zatim halvetijama i kaderijama.
Danas je predvođena vekilom, zamjenikom šejha, nakšibendijskog reda.
U prošlosti, po svojoj svrhi objekt je prije svega bio namijenjen za zikr (slavljenje Boga i Božjih imena) dok je djelatnost musafirhane (ugošćavanje i prijem putnika) samo njegova sporedna funkcija.
Dovište na vrelu Bune je jedna od najjačih veza bosanskohercegovačkih muslimana s njihovom historijom, s onim osobama koje su je ispisale i obilježile, pa i dan danas ovdje dolaze.
U tekiji se svake godine okupljaju vjernici kako bi se molili.
Da li su bunski kanali zaštićeni?
U bivšoj državi prostor Bunskih kanala bio je zakonom zaštićen kao spomenik prirode dok danas to još uvijek nije riješeno.
Mnogi su mišljenja da se ovo područje treba zaštititi, te da mu se treba pružiti dodatne pažnje. Iz raznih Udruženja apeluju te su mišljenja da olako shvatamo prirodna blaga, te da trebaju hiljade i hiljade godina da recimo Neretva formira svoja korita.
U ratnim godinama preko kanala izgrađen je neugledni, betonski most koji im je djelomično narušio ljepotu, a udruženja i aktivisti predalažu drugačiji most, prilagođen krajoliku i željama da Bunski kanali budu zaštićeni spomenik prirode i kao takvi tretirani od države na pravi način.
Kada bi se to uradilo ovo mjesto bilo bi mnogo više turistički atraktivno.
Postojala je opasnost od izgradnje minihidroelektrana koje se baš na tom mjestu planiraju graditi.
Očuvanje Bunskih kanala
U proteklih nekoliko godina trajala je intenzivna pravna borba za očuvanje Bunskih kanala od potencijalne gradnje dvije mini hidroelektrane, zbog, kako su to investitori naveli, “stvaranja obnovljivih izvora energije”, zanemarujući negativne posljedice koje bi mogle proizaći gradnjom ovakvih postrojenja u prirodnoj sredini.
Zahvaljujući ekološkoj udruzi “Majski cvijet” (Ephemere Danica), koja je dostavila svu potrebnu dokumentaciju i peticiju sa preko 5.000 potpisa,
Kantonalni sud u Sarajevu je ukinuo okolinsku dozvolu izdatu od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Borba za očuvanje Bunskih kanala neće prestati dok se ne donese odluka o potpunoj zabrani izgradnje mini hidrocentrala na rijeci Buni i Neretvi. Bunski kanali trebaju biti zaštićeno područje, kao što su nekada i bili.
Bez obzira na sve, Bunski kanali su zasigurno pravi dragulj prirode, ali su nažalost potpuno turistički neiskorišteni, osim ribara koji baš tu najviše vole čekati trzaj pastrmke ili glavatice i pokojeg bicikliste ili izletnika, raj za oči su vjerovali ili ne nepoznanica sza mnoge koji žive blizu Bunskog kanala.
Vjerujemo da će ovo mjesto u skorijem periodu biti uređeno, privlačiti više posjeta I imati bogatiju ponudu. Bunski kanali bi u budućnosti mogli postati još veća turistička atrakcija, te bi Bosna i Hercegovina mogla postati prepoznatljiva po Bunskim kanalima.
Mnogi avanturisti i svjetski putnici dolaze na ovo mjesto, prenose iskustva i fotografije ove prirodne ljepote, a vaša naredna lokacija bi mogla biti upravo Bunski kanali – raj u Bosni i Hercegovini.
Preporučujemo da pročitate:
- Hercegovačka jela – 7 Najpoznatijih jela u Hercegovini!
- Fra Grgo Martić – najplodniji književnik u 19 stoljeću
- Omer Halilhodžić – Mostarac koji dizajnira neke od najpopularnijih modela automobila
- Mustafa Ico Voljevica – mostarska liska
- Blagajska ploča
